WSWS : Srpskohrvatski

Uoči Agresije SAD-a na Irak: Politički Izazov 2003.

Uredni�tvo
6. januara 2003.

2003. započinje u atmosferi prijetećeg rata i pogor�enja ekonomske krize. U roku od nekoliko sedmica SAD će sipati bombe na bespomoćni narod Iraka.

Tvrdnje da se Bushova administracija jo� nije opredjelila za rat su la�ne koliko i cinične. Bijela Kuća već kroči ratnim stazama, kao �to je očigledno iz masivnog stacioniranja američkih snaga na Perzijskom Zalivu. Desetine hiljada trupa se �alju u ovaj region, sa pomorskom armadom koja vrvi najsavr�enijim i najubitačnijim naoru�anjem i koju podupire na stotine ratnih aviona. Vojne operacije su već uveliko u toku, u obliku specijalnih operacionih aktivnosti u kurdskoj enklavi na sjeveru Iraka i pojačanog bombardovanja u takozvanim "no-fly" zonama.

�ta god da Bagdad učini, uključujući eliminaciju Sadama Huseina, ni�ta neće spriječiti invaziju SAD-a. Bushove priče o iračkom kr�enju rezolucija UN-a su prozirni izgovori. Cilj Va�ingtona nije "razoru�avanje" Iraka, čak ni ukljanjanje Sadama Huseina, nego okupacija ove zemlje i zauzimanje njenih naftnih polja.

Koji god da je neposredni ishod rata, Bushova administracija pokreće lavinu događaja koja će imati konvulzivne posljedice, ne samo po Bliski Istok, nego svaki dio zemljine kugle. Ovaj rat će jo� vi�e potpaliti međunarodno javno mnjenje, �to ce neminovno dovesti do nasilnih odmazdi ne samo protiv američkih vojnika, nego i američkih civila i van zemlje i kod kuće.

U samom Iraku, agresija Amerike će izazvati dubok i neumoljiv otpor. Iračke mase će tačno ocijeniti vojne snage SAD-a kao okupatore i tlačitelje kolonijalnog stila.

Isto obrazlo�enje koje podupire rat protiv Iraka će neminovno dovesti do ratova protiv Irana, Sirije i drugih zemalja u regionu. Ratni pogon SAD-a za dominaciju svjetskih izvora nafte će uzrokovati sve �e�će sukobe sa moćnijim nacijama, uključujući Rusiju, Kinu, i američke rivale i velike sile u Evropi i Japanu. Američko osvajanje Iraka će otpočeti tok događaja čija će krajnja posljedica biti Treći svjetski rat.

Katastrofalne implikacije Va�ingtonovog ratnog pogona se već mogu vidjeti iz rezultata invazije SAD-a u Avganistan. Godinu dana poslije pada re�ima Talibana, američki vojnici su jo� uvijek izlo�eni napadima od strane ozlojeđenog stanovni�tva. Intervencija SAD-a u Centralnoj Aziji je jo� vi�e zatrovala odnose između Indije i Pakistana, a obe zemlje posjeduju nuklearno naoru�anje. Bez obzire na napore pakistanske diktature da ugodi SAD-u, napetost između Va�ingtona i Islamabada se pogor�ava pod uslovima sna�nog narodnog nezadovoljstva i rastućih protesta usmjerenih protiv SAD-a kao i re�ima Mu�arafa. Na granici sa Pakistanom su se već zbili sporadični sukobi između američkih i pakistanskih snaga.

Ratni pokliči Bushove administracije su uzrokovali iznenadnu eskalaciju napetosti na Koreanskom poluostrvu. Washingtonove zapaljive i provokativne akcije su navele Pjongjang da poduzme kontramjere koje povećavaju rizik nuklearnog rata, dok je Ju�na Koreja potre�ena masivnim antiameričkim demonstracijama.

Vlada SAD-a se priprema da pokrene talas vojnog nasilja �irom svijeta neviđenog od 1930-ih i 1940-ih. Najbli�a istorijska paralela vanjskoj politici Bushove administracije, u njenom besramnom oslanjanju na brutalnu silu i agresiju, su Nacisti.

Koja su to obilje�ja vanjske politike njemačkog imperijalizma pod Hitlerom? Sve �iri opseg vojne agresije, napadanje prvo one zemlje koje su nemoćne da se obiljno odupru Wehrmacht-u, okupacija zemalja, svrgavanje vlada i postavljanje merionetskih re�ima. Fabrikacija prostih izgovora za obrazlo�enje preventivnih neizazvanih ratova. Otvoren prezir prema međunarodnom zakonu, prkos i ismijavanje tradicionalnih normi diplomatije. Ukratko, politika otimanja i pljačke.

Po svakom ovom pitanju, tu nema fundamentalne razlike između metoda koje su fa�istički re�imi od 1930-ih i 1940-ih upotrijebljavali-bilo da se radi o italijanskom silovanju Etiopije ili njemačkom osvajanju Poljske-i metoda Bushove administracije.

Svijet prolazi kroz novu erupciju imperijalizma u svom najsilovitijem obliku. Bushova administracija kreće na put pokoravanja čitavih regiona na�e planete da bi zadovoljila pogon američke vladajuće elite da monopoli�e vitalne resurse, dominira nad svjetskim tr�i�tima i iskoristi nove izvore supereksploatisane, jeftine radne snage.

Eskalacija napetosti na Korejskom poluostrvu donosi jedan koristan ishod: razotkrivanje zvaničnih izgovora koji se koriste za obrazlo�enje rata protiv Iraka. Vlada SAD-a tvrdi da je ovaj rat opravdan jer Irak proizvodi naoru�anje za masovno uni�tenje i kr�i rezolucije UN-a. Amerika optu�uje Sjevernu Koreju za iste prekr�aje, ali u svom zvaničnom reagovanju postupa potpuno drugačije.

Sadam Husein sarađuje sa inspektorima UN-a i proći će čitave godine, čak i prema procjenama SAD-a, dok ne bude u mogućnosti da proizvede atomsku bombu. Sjeverna Koreja je izjurila inspektore UN-a i ponovo otpočela proizvodnju u kombinatu nuklearnih reaktora Jongbjong, �to joj omogućava pristup plutonijumu dovoljnoj količini da napravi oko �est atomskih bombi u roku od �est mjeseci. Uprkos tome, reagovanje SAD-a se svodi na ubrzanje ratnih priprema protiv Iraka dok umanjuje va�nost sukoba sa Sjevernom Korejom i zagovaranje dijaloga kojim će posredovati Ujedinjene Nacije.

Predstavnici Bushove administracije nisu u stanju da pru�e bilo kakvo obrazlo�enje za ono �to je jedan kritičar nazvao njihovom "�izofreničnom" pristupu ovim dvjema zemljama. To je zato �to pravi razlozi za rat protiv Iraka nemaju nikakve veze sa onima u propagandi Bijele Kuće i State Department-a, koje američki mediji nekritički odra�avaju.

Ova administracija predstavlja jedan sloj unutar američke vladajuće elite koji je iskoristio propast Sovjetskog Saveza kao priliku da uspostavi Pax Americana, u kojoj korporativni interesi SAD-a, uz podr�ku trupa i bombi, dominiraju svijetom. Ključ ovog plana za svjetsku hegemoniju je neprikosnovena vladavina nad evroazijskim kontinentom i kontrola nad njegovim strate�kim resursima, od kojih je najbitnija nafta. Američki imperijalizam nastoji na toj bazi da ucjenjuje i zlostavlja cijeli svijet.

Vojno-diplomatski veb sajt Stratfor.com nedavno je razjasnio na nedvosmislen način prave interese Amerike i njihovu va�nost uoči novog rata na Perzijskom Zalivu. Stratfor.com ima bliske veze sa uticajnim ljudima unutar Bushove administracije i obično izra�ava njihova strate�ka gledi�ta. Ovaj internet sajt je naveo tri najbitnija cilja: zgrabiti kontrolu nad iračkom naftom, pretvoriti Irak u bazu za naredne vojne operacije Amerike na Bliskom Istoku i Centralnoj Aziji, i izvr�iti krvoproliće koje će traumatizirati arapski narod i zacementirati dominaciju Amerike i Izraela u regionu.

Stratfor.com je izjavio:

"Odluka da se napadne Irak je proistekla iz psiholo�kih i strate�kih potreba. Psiholo�ki, Va�ington �eli da redefini�e kako Arapi gledaju na Ameriku; cilj je ulivanje straha i po�tovanja. Strate�ki, Sjedinjene Dr�ave �ele da okupiraju Irak da bi kontrolisale osovinu Bliskog Istoka: iz okupiranog Iraka, mogu da primijene silu po čitavom regionu. Pretpostavka je da bi pobjeda u Iraku redefinisala dinamiku u arapskom svijetu. Neke arapske vlade, poput one u Kuvajtu, su prihvatile ovu evoluciju, dok druge, poput Saudijske Arabije, strijepe od nje. Svi shvataju da će američka okupacija Iraka korijenito promijeniti region. Sjedinjene Dr�ave će postati nasljednici britanske i otomanske vlasti u arapskom svijetu, u pravom smislu te riječi.

"Nafta bi predstavljala jednu polugu te vlasti. Ako Sjedinjene Dr�ave uspostave kontrolu nad naftnim zalihama Iraka-drugih po veličini na svijetu-cijene nafte bi mogle naglo pasti, i arapske dr�ave bi bile li�ene uticaja kojeg trenutno imaju unutar OPEC-a po pitanju krojenja naftne politike. Arapske nacije bogate naftom-kao prvo, Saudijska Arabija-vjerovatno ne bi mogle odr�ati svoju privredu. Ekonomska realnost bi mogla postići ono �to narodna ozlojeđenost nije uspjela-promjenu re�ima.

"Onda je tu Izrael. Poraz Iraka, jednog od Izraelovih najbučnijih neprijatelja, bi otvorio put jevrejskoj dr�avi i Va�ingtonu ka dominaciji u regionu, prisiljavajući arapske vlade na �ivot pod prijetnjom ekonomskog i vojnog uni�tenja. Arapski lideri se također boje da će Izrael, ohrabren porazom Iraka, protjerati Palestince jos dalje od Zapadne Obale i Gaze u susjedne zemlje. Prisilni eksodus ovog stila bi stvorio humanitarnu katastrofu epskih razmjera, �to arapske vlade ne bi bile u stanju da rije�e."

Vanjska politika Bushove administracije ispoljava ogroman elemenat avanturizma i bezobzirnosti. Bushova doktrina preventivnog rata i njega početna primjena na Perzijskom Zalivu imaju duboko destabilizirajuće posljedice ne samo po Bliski Istok, nego i čitavi svijet. Američka invazija i okupacija Iraka će uzdrmati sve arapske bur�oaske re�ime, dok će sna�no pojačati napetosti između SAD-a i Evrope i Japana. Iran, Indija, Pakistan, Kina i druge nacije će zaključiti da jedini način na koji će suzbiti napad SAD-a je najbr�i mogući razvoj nuklearnog naoru�anja.

Va�ington rascjepava čitavu strukturu međunarodnih odnosa koja je vi�e od pola vijeka podupirala određeni stepen stabilnosti i obuzdavala kontradikcije koje su dva puta u dvadesetom stoljeću potpalile svjetske ratove.

Ova politika, kojoj oni na vlasti te�ko da mogu predvidjeti posljedice, nije odraz samopouzdanja već dubokog osjećaja krize. Američki imperijalizam je vrlo moćan, ali su mu kontradikcije jo� moćnije. Armija SAD-a se oslanja na sve labaviju ekonomsku osnovu. Avanturizam i bezobzirnost Bushove administracije je odgovor na rastuću zebnju u vladajućim krugovima po pitanju propadanja američke privrede, i zapaljive posljedice pogor�anja domaće socijalne krize u SAD-u.

Jedan od glavnih elemenata Bushove vanjske politike je misao da putem grabljenja kritičnih resursa �irom svijeta, američki kapitalizam će uspjeti da nadoknadi �tetu uzrokovanu nepopustljivim ekonomskim tegobama. To je poku�aj upotrebe vojne sile u cilju savladavanja ekonomskih problema za koje vladajuća elita SAD-a nema rje�enje. Stoga se čuje obilje komentara stratega iz Va�ingtona i industrije nafte o korisnim posljedicama američkog zauzimanja naftnih postrojenja Iraka po cijene nafte na svjetskom tr�i�tu.

Američki kapitalizam se suočava sve beznade�nijom finansijskom i ekonomskom krizom. Nezaposlenost je u porastu, stopa industrijskog ulaganja i proizvodnje je u stagnaciji ili padu, i korporativna i lična zadu�enost su na rekordnim nivoima.

Dr�avne vlade �irom zemlje su u bankrotstvu, i federalni bud�etni deficit je ponovo u porastu. Zabrinutost u vladajućim krugovima se pogor�ala tmurnom bo�ićnom kupoprodajnom sezonom, �to naznačava opadanje jedinog sektora privrede koji se do sada odupirao op�toj tendenciji ka ekonomskoj recesiji-potro�nja i kupovina robe.

Pad �pekulativnog buma od 1990-ih na Wall Streetu je ubrzao pogor�anje trenutne krize. Procjenjuje se da su dionice u vrijednosti od 2,6 triliona dolara bile izbrisane sa berze tokom 2002, �to dovodi ukupan iznos gubitaka na 7 triliona dolara od kada je Wall Street dostigao vrhunac u ljeto 2000.

Pro�la godina obilje�ava prvi put od Velike Depresije pad cijena dionica tri godine za redom. Po�to je započeo godinu na nivou od 10.000 poena, prosječna vrijednost Dow Jones-a je u julu lebdila tek iznad 7.000 poena, a potom i u oktobru. Pad Dow Jones-a od 16,8 odsto je najgori jednogodi�nji pad od 1977, dok je pro�lomjesečno poniranje od 6 odsto najgori decembarski bilans od 1931. �iri indeks Standard & Poor-a [akcionarsko-finansijska statistička firma-prim. prev.] je pokazao opadanje vrijednosti za 23 odsto, dok je NASDAQ opao za gotovo 33 odsto a uz to je izgubio tri četvrtine vrijednosti od 2000.

Ovi ogromni gubici imaju neumoljive posljedice po cijelu privredu. Korporativna i lična bankrotstva su na rekordnom nivou. Američke korporacije su omanule u pokrivanju vi�e mjenica tokom 2001-2002. nego u čitavom razdoblju od prethodnih 20 godina. Korporativna ulaganja su gotovo presu�ila. Svaki oblik samopouzdanja naroda u američki biznis, kao i sami kapitalistički sistem je na najni�oj tački od Depresije, poslije godine dana korporativnih skandala-Enron, WorldCom, Global Crossing, Tyco, itd.-koji su povezani sa propadanjem berze akcija.

Privreda SAD-a se odronjava u recesiju uprkos tvrdnji Bushove administracije o ekonomskom oporavku. Nezaposlenost je dostigla osmogodi�nji rekord, i samopouzdanje potro�ača se srozalo u decembru. Prodaja robe na malo tokom bo�ićnih praznika je bila na najni�oj razini u 30 godina. Posebno ugrozeni su bili jeftinije prodavnice koje poslu�uju potro�ače radničke klase.

Uslovi �ivota za radne ljude se ubrzano pogor�avaju. Skoro svaka dr�ava SAD-a planira veliko rezanje izdataka za socijalnu za�titu, i to u periodu u kojem rastuća nezaposlenost i siroma�tvo povećavaju potrebu za ovim fondovima. Bushova administracija je 28 decembra ukinula socijalnu za�titu za 800.000 nezaposlenih radnika, po�to su kongresni Republikanci, suočeni s ne�to malo simbolične opozicije od Demokrata, blokirale predlo�en nastavak ovih beneficija.

Internacionalni polo�aj američkog kapitalizma je izlo�en rastućim pritiskom. Inostrani ulagači u američka finansijska tr�i�ta vide da vrijednosti imovine poniru i zato bi mogli da započnu sa povlačenjem fondova, �to bi onemogućilo SAD-u da finansira svoj ogroman bilans platnog deficita, koji sada iznosi oko 500 milijardi godi�nje. Stoga bi stabilnost američkog dolara, koji predstavlja osnovu svjetskog finansijskog sistema, bila ugro�ena. Dolar je opao za 15,2 odsto 2002. u odnosu na euro i 9,8 odsto u odnosu na jen.

Sve je vi�e dokaza da po prvi put od 1930-ih svjetska ekonomija ulazi u razdoblje globalne deflacije, zloslutan ciklus u kojem cijene padaju, vrijednost kapitala propada, krediti se presu�uju, proizvodnja se su�ava, trgovina opada i profit-sistem uop�teno ide ka zastoju.

Vanjska politika Bushove administracije nije ni�ta manje potstaknuta domaćom političkom nu�dom, ukorjenjenom u eksplozivnim socijalnim posljedicama ekonomskog zastoja. Vlada SAD-a je pod dominacijom potrebe da zbuni i odvrati pa�nju javnog mnjenja putem beskrajne serije provokacija-terorističkih uzbuna, vojno-diplomatskih kriza, i ratova. Ovdje se opet mo�e uporediti polo�aj američkog kapitalizma sa nacističkom Njemačkom od 1930-ih, kada je Hitlerov re�im krenuo ratnim stazama kao jedini odgovor rastućim socijalnim protivriječnostima kod kuće.

Bushova administracija kombinuje metode internacionalnog gangsterizma-nasilje kombinovano sa ucjenama i la�ima-sa represijom kod kuće. Koncentracija ogromnih policijskih moći u rukama federalne vlade od 11. septembra 2001. nema nikakve veze sa za�titom običnih Amerikanaca od prijetnji terorizma. Cilj ovoga je stvaranje uslova za čak i otvoreniji napad na �ivotni standard i prethodne socijalne tekovine američke radničke klase.

Nije slučajno da je Bush insistirao da zakon koji je uspostavio njegov novi Department of Homeland Security li�ava radnike u dr�avnoj slu�bi njihovih sindikalnih i drugih radničkih prava. Ovaj napad je dio �ireg �ablona u kojem se "nacionalna bezbjednost" i "rat protiv terorizma" koriste kao izgovori za zahtjeve za čak i veća �rtvovanja radnika i uskraćivanja bilo kakvih zakonskih sredstava da se odbrane protiv nasrtaja poslodavaca. U tome le�i značaj odluke administracije da primora United Airlines u bankrotstvo, stvarajući uslove za korporativne gigante u avionskoj industriji i �ire da raskinu ugovore, nametnu besprimjerna rezanja plata i beneficija, i intenzifikuju industrijsko izrabljivanje putem primoranog ubrzanja proizvodnje, nametnutog prekovremenog rada i eliminacije svih standarda zdravstva i bezbjednosti na radnim mjestima.

Dolazeći rat u Iraku podrazumijeva masivne ekonomske tro�kove. Ovo će pogor�ati sve unutra�nje ekonomske probleme američkog kapitalizma i intenzifikovati socijalnu krizu kod kuće. To će stvoriti nu�nost za jo� dublje napade na radničku klasu, i protiv njenih demokratskih prava kao i dru�tvenih intresa. Zaposlenost, zdravstvena za�tita, penzije, obrazovanje, stanovanje-sve ove oblasti će biti izlo�ene daljnjim napadima kao posljedica rata.

Američka vladajuća elita je kročila na put politike koja će neminovno dovesti do katastrofe. Finansijska oligarhija, opsjednuta gomilanjem ličnog bogatstva, pokreće masivne dru�tvene snage koje ne razumije. Istorija nas uči da je rat najopasnije utoči�te dr�avne politike. On neminovno uzrokuje nepredvidive posljedice. Va�ingtonov strmoglav juri� u rat će potpaliti antiimperijalističke pokrete i sukobe �irom svijeta, a uz to i pojačati socijalne proteste i otpor unutar SAD.

Agresija nad jednom osiroma�enom i izmučenom zemljom će izazvati ogavnost i �irom svijeta i unutar samih SAD. U Americi ne postoji masivna podr�ka za varvarizam koji vlada SAD-a namjerava da ispolji.

Već se da primijetiti rastući talas antiimperijalističke opozicije u Evropi i Aziji. Ali oni koji �ele da se bore protiv imperijalizma SAD-a ne smiju imati bilo kakve iluzije u Va�ingtonove imperijalističke rivale. Bez obzira na popularna antiratna osjećanja, i njihova sopstvena strahovanja o posljedicama rata, ni evropska ni japanska bur�oazija nisu u stanju da se uspje�no suprotstave politici koju vodi Va�ington. Ili putem mita ili prijetnji, svi re�imi će se najzad povinuti hegemonskoj imperijalističkoj sili.

Sada�nja nadmoć SAD-a među imperijalističkim silama je specifičan izraz osnovnih kontradikcija svjetskog kapitalizma. Ove kontradikcije su dva puta u dvadesetom stoljeću buknule u svjetske ratove. Sjedinjene Dr�ave su iz Drugog Svjetskog rate izbile kao dominantna svjetska sila, ali su im prevlast i uticaj bili ograničeni postojanjem Sovjetskog Saveza, Kineskom Revolucijom i masovnim pokretima i borbama koje su popratile raspad evropskih kolonijalnih imperija. Propast SSSR-a 1991. je uklonio ovu prepreku američkoj vojnoj akciji, �to je otvorilo vrata novoj eksploziji imperijalističkog nasilja.

Dok su branioci kapitalizma pozdravili kraj Hladnog Rata kao "kraj istorije," ova nova erupcija militarizma pokazuje da uređenje od kraja Drugog svjetskog rata nije rije�ilo krizu svjetskog kapitalizma. Ova kriza je ukorijenjena u kontradikciji između visokorazvijene i sna�ne integracije svjetske ekonomije, i sistema nacija-dr�ava iz kojeg se razvio profit sistem i s kojim je vezan.

Su�tinska pritivriječnost koja je uzrokovala ratove i revolucije u dvadesetom stoljeću se zahuktava prema novoj erupciji. Poku�aj Amerike da uspostavi globalnu dominaciju označava prila�enje nove revolucionarne krize na međunarodnoj razini. Krajnji ishod će biti ili pad u varvarizam ili napredovanje čovječanstva u socijalizam.

Osnovna dru�tvena sila koja se mo�e suprotstaviti imperijalističkom ratu je radnička klasa. Borba protiv militarizma mora biti ukorijenjena u mobilizaciji ove dru�tvene sile na međunarodnom razmjeru.

Izazov za ovu godinu je da se rastućem pokretu protiv rata pru�i program po kojem se internacionalna radnička klase mo�e mobilisati kao nezavisna politička sila. Opozicija Bushovoj razbojničkoj politici vani i kod kuće je već u porastu unutar SAD-a. Tvrdnje medija o popularnosti Busha kod američkog javnog mnjenja su cinične i la�ne. Navodna masovna podr�ka Bushu je u stvari izobličen i izokrenut odraz odsutnosti bilo kakve ozbiljne opozicije od Demokratske Partije ili drugih dijelova političkog establi�menta.

Čak i ankete koje obavljaju mediji pokazuju da su narodna osjećanja protiv rata sa Irakom u porastu, uprkos raspada bilo kakve opozicije od Demokratske Partije. Prema jednoj trenutnoj anketi, čak i sa pretpostavkom da ni jedan američki vojnik neće poginuti, većina ispitanih su protiv jednostrane agresije na Irak.

Radnička klasa SAD-a ima duboku odgovornost da se suprotstavi razbojničkoj politici Bushove administracije. Ne smije dozvoliti da se narod Amerike uplete u ratne zločine koji se vr�e u njihovo ime.

Američki radnici koji tra�e alternativu Bushovom programu rata i reakcije kod kuće moraju izvući političke pouke propasti liberalizma i drastičnog pomjeranja dvije partije velikog biznisa ka desnici. Neophodno je osloboditi se političkih okova dvopartijskog sistema i izgraditi nezavisan politički pokret radnih ljudi koji se zala�e za socijalističku alternativu kapitalističkom sistemu.

Sljedeći mjesec obilje�ava petogodi�njicu World Socialist Web Sajt-a, političkog organa Internacionalnog Komiteta Četvrte Internacionale i Partija Socijalističke Jednakosti �irom svijeta. Dok se bli�imo ovoj prekretnici, zala�emo se da povećamo na�e napore da od WSWS-a napravimo političku fokusnu tačku za razvoj nezavisnog socijalističkog pokreta internacionalne radničke klase protiv američkog, pa i svjetskog imperijalizma.

Ovaj pokret se mora otvoreno i iskreno suprotstaviti kapitalističkom sistemu. On mora povezati borbu protiv imperijalističkog rata sa programom najdalekoze�nije raspodjele bogatstva od vladajuće elite do radnih ljudi. To znači pokretanje masovnog napada na ukorijenjeno [lično-prim. prev.] bogatstvo i privilegije, uključujući eksproprijaciju korporativnih i finansijskih oligopolija i njihovo pretvaranje u javna preduzeća, kojima se upravlja na osnovi naučnog planiranja i pod demokratskom kontrolom radničke klase.

Potencijal za takav pokret se već pokazuje u rastućem čitala�tvu World Socialist Web Site-a. WSWS dose�e hiljade čitalaca svakog dana, objavljuje u dvanaest jezika, i nalazi pristalice i dopisnike u desetine zemalja na svakom kontinentu.

Pozivamo čitaoce i pristalice da pro�ire uticaj WSWS-a, distribui�u na�e komentare i izjave i doprinesu svojim sopstvenim člancima. Pozivamo vas da kontaktirate WSWS, da se pridru�ite na�em pokretu i učestvujete u izgradnji Partije Socijalističke Jednakosti u SAD-u i sekcijama Internacionalnog Komiteta Četvrte Internacionale �irom svijeta.