WSWS : Srpskohrvatski

Milijarde Za Rat I Represiju: Bushov Budžet Za Garnizonsku Državu

Patrick Martin
6. februara 2002.

Budžet kojeg je objavila Bijela Kuća u ponedjeljak sadrži ogromna povećanja u izdacima za vojsku, �pijuniranje i kod kuće i vani, i represivne mjere kod kuće. Ovo će se kombinovati sa daljnjim basnoslovnim rezanjem poreza bogatim, kao i sa praktičkim zamrzavanjem svih socijalnih izdataka. Ovo je plan za američku garnizonsku državu, naoružanu do zuba, sa regimentovanim stanovni�tvom, zemljom koja je u neprekidnom stanju rata u jednom ili drugom dalekom području svijeta.

Bush je predložio najveće povećanje vojne potro�nje od prvih godina Reaganove administracije, i u apsolutnom i u procentualnom iznosu. Pentagonova potro�nja će se povisiti za 14 odsto 2003. na 379 milijarde dolara. Dodatnih 16,8 milijardi dolara za Ministarstvo Energije će finansirati proizvodnju nuklearnih glava, �to će dovesti ukupni vojni budžet do gotovo 396 milijardi dolara.

Ova suma je stvarno nevjerovatna. Uprkos tome, američki mediji su ovome posvetili vrlo malo kritike, čak i komentara. U uslovima rastućih socijalnih potreba kod kuće, i bez nekog značajnog vojnog suparnika u inostranstvu, vlada SAD-a ipak namjerava da potro�i vi�e od 1 milijarde dolara dnevno na vojnu ma�ineriju.

Od 48 milijardi dolara koje su namjenjene za povećanje budžeta, 38 milijardi dolara će se utro�iti na operacije, povi�ice za vojno osoblje, nabavku novog naoružanja i tehnolo�ko istraživanje. Povi�ica vojnih plata od 4,1 odsto će se dodati na onu od 6,9 odsto u tekućem budžetu, �to bi značilo da drugu godinu za redom federalna vlada odobrava veću povi�icu vojnom osoblju od civilnih federalnih radnika.

Dodatnih 10 milijardi dolara u izdacima će postati "ratna rezerva" koja će se moći upotrijebiti kad god to predsjednik odobri. Ovo predstavlja prenos zakonodavne vlasti na Bijelu Kuću bez presedana.Time će Bijela Kuća imati moć da finansira vojnu operaciju veličine sada�njeg rata u Avganistanu za �est mjeseci bez zahtjeva za novo kongresno ovla�tenje.

Ovaj zahtjev za vojnu potro�nju predstavlja ogromno povećanje, ne samo u usporedbi sa pro�logodi�njim odobrenjem, nego i sa iznosom koji je Pentagon očekivao prije samo nekoliko sedmica. Čak i nedavno, 7. januara, New York Times je citirao "vodeće vojne i kongresne zvaničnike" da će povećanje budžeta Pentagona iznositi 20 milijardi dolara, oko 6 odsto kada se uračuna inflacija. Umjesto toga, povećanje je iza�lo na skoro duplo od toga, uz dodatnih 10 milijardi dolara u rezervnim fondovima��to navodi do zaključka da je ova administracija tek nedavno donijela izvjesne dalekosežne odluke po pitanju vojne politike.

Nabavka novog naoružanja i zaliha bi skočila za 7,6 milijardi dolara na 68,7 milijardi dolara, dok će ukupan iznos za tehnolo�ko istraživanje i usavr�avanje biti 54 milijardi dolara, uključujući gotovo 8 milijardi dolara za protivraketni odbrambeni sistem. Specifična oružja uključuju:

• mobilna haubica Crusader (475 miliona dolara);
• izviđački helikopter Comanche (910 miliona dolara);
• 23 nova stealth borbena aviona Raptor (5,2 milijarde dolara);
• nadgledni satelitski sistem, Space-Based Infrared Systems-High (815 miliona dolara);
• ubrzano usavr�avanje i proizvodnja bezpilotnih aviona, Predator i Global Hawk (1 milijarda dolara);
• renoviranje četiri podmornice Trident da bi mogle ispaliti krstareće rekete Tomahawk umjesto nuklearnih glava (1 milijarda dolara);
• povećana proizvodnja laserskih i satelitsko-vođenih bombi (1,1 milijarda dolara).

Ogroman porast u vojnim izdacima za 2003. će se također odraziti na povi�enje osnove za naredne godine. Prema procjenama u budžetskom dokumentu, primanja Pentagona će se ustaljeno povećavati tokom narednih pet godina, dostižući 451 milijardu dolara 2007. Samo tro�kovi nabavljanja naoružanja će skočiti sa 61 milijardi dolara ove godine na 99 milijarde dolara do 2007. Cjelokupan stepen povećanja će iznositi 30 odsto tokom ovog petogodi�njeg perioda. A ako se odobri puni sistem za protivraketnu odbranu, potrebne sume novca će biti čak i vi�e�samo ovaj program će zahtjevati 238 milijardi dolara tokom sljedeće dvije decenije, prema istraživanju kojeg je objavio Budžetni Biro Kongresa.

Paravojne i �pijunske aktivnosti koje vodi Pentagon, kao i aktivnosti kojima upravlja CIA su možda primaoci najvećeg povećanja u budžetu�20 odsto porasta u izdacima za Specijalne Snage, sa 600 miliona dolara na 3,8 milijardi dolara. Iako je budžet CIA-e klasificiran, izvje�taj Associated Pressa procjenjuje da će budžet ove agencije porasti sa cifre od izmeddu 1,5 i 2 milijarde dolara, do ukupnog iznosa od preko 5 milijardi, �to je povećanje od oko 50 odsto.

Pro�le sedmice je Washington Post izvijestio da je 18. septembra Bush potpisao Direktivu Odluka Nacionalne Sigurnosti, koja se prethodno nije otkrivala javnosti, odobravajući CIA-i da poduzme praktički neograničene akcije u 80 zemalja. Direktor CIA-a George Tenet "je dobio blanko ček," rekao je John Pike, analist na GlobalSecurity.Org. Los Angeles Times je citirao jednog zvaničnika SAD-a koji je izjavio, "Agencija [CIA�prim. prev.] sada vrbuje sve od reda."

Jedina druga oblast federalnog budžeta koja će se bitno povećati je bezbjednost kod kuće, gdje će se izdaci poduplati na gotovo 38 milijarde dolara. Gotovo svako ministarstvo federalne vlade će primiti nove fondove koji su povezani, ma koliko labavo, sa "ratom protiv terorizma"�od 146 miliona dolara Ministarstvu Poljoprivrede za za�titu zaliha hrane protiv bio-terorizma, do 884 miliona dolara Ministarstvu Unutra�njih Poslova za pojačanje sigurnosti u nacionalnim parkovima i spomenicima, do 129 miliona dolara za NASA-u da izgradi sistem raketa i lansirnih rampi koji teroristi ne mogu probiti.

Najveći pojedinačni udio u potro�nji za domaću bezbjednost je 10,6 milijardi dolara Službi za Imigraciju i Naturalizaciju, Graničnu Patrolu, i druge aktivnosti povezane sa granicom. Gotovo 6 milijardi ide u borbu protiv bio-terorizma i 4,8 milijarde u bezbjednost avionskog saobraćaja. Najveće proporcionalno povi�enje je porast od 900 odsto pomoći lokalnim hitnim službama�policiji, vatrogascima i ambulantnim medicinskim tehničarima�na ukupno 3,5 milijardi dolara.

Posebno zloslutna mjera "domaće bezbjednosti" je stvaranje nove vojne komande koja potčinjava sve oružane snage na tlu SAD-a jednom jedinom oficiru, �to je prvi slučaj u istoriji SAD-a. Nova Sjeverna Komanda će stupiti na snagu do 1. oktobra, prema izjavi Mornarskog Generala Peter Pacea, zamjenika �efa Joint Chiefs of Staff. Čak i tokom drugog svjetskog sata, kada je Americi prijetio direktan napad na njeno tlo, federalna vlada nije uspostavila tako centralizovanu komandu zbog zabrinutosti da bi to moglo postati osnova vojne diktature.

Bushova administracija, kongresni Republikanci i Demokrati, i američki mediji su u saglasnosti da je ovo ogromno pojačanje vojske i policije neophodno za "borbu protiv terorizma." Naravno, ovdje se zapostavlja očigledna činjenica da je čak i prije 11. septembra Bijela Kuća zahtjevala ogromno povećanje u vojnim izdacima�i da je zadnji budžet Clintona pozivao na najveće povećanje u ratnoj potro�nji od doba Reagana.

Senator Kent Conrad, Demokrat iz Sjeverne Dakotae koji predsjedava Budžetskom Komisijom, je govorio u ime dvopartijske saglasnosti: "Predsjednik će dobiti skoro sve �to zahtjeva u ovoj oblasti. Mi smo u ratu, i kada predsjednik traži dodatna sredstva za sigurnost nacije, on to obično i dobije."

Skoro niko ne poku�ava da objasni za�to bi prijetnja od �ake terorista trebala izazvati pojačanje vojne ma�inerije uporedivim sa onim iz doba Reaganove administracije na vrhuncu Hadnog Rata, kada su hiljade američkih raketa bile uoperene ka Sovjetskom Savezu.

Jedan od nekolicine komentatora koji su dotakli ovo pitanje, novinar New York Timesa Paul Krugman, je napisao: "Mi laici po pitanju odbrane smo malo zbunjeni zgod čega bi napad manijaka naoružanim nožićima opravdao potro�nju od 15 milijardi dolara na 70-tonsku artiljeriju, ili usavr�avanje tri različita visoko-tehnolo�ka ratna aviona (prije 11. septembra, čak su i zvaničnici administracije naveli da je to previ�e). Ni jedan političar koji se nada pobjedi u izborima se neće usuditi da to kaže, ali izgleda da je nova parola administracije 'Ne zapostavite ni jednog proizvođača oružja.'"

Nema sumnje da političari obe partije velikog biznisa polažu veliku pažnju finansijskim interesima proizvođača oružja. Ali ovo obja�njenje je povr�no. Pojačavanje Pentagona, naravno, nije usmjereno protiv prijetnje od al Kaide nego ima stvarnu vojnu svrhu.

Ova sada�nja ogromna vojna potro�na američkog imperijalizma je čak i izvan dimenzija Hladnog Rata jer razmi�lja o agresivnim akcijama protiv daleko �ireg asortimana potencijalnih neprijatelja nego li u doba konfrontacije sa sovjetskim blokom, kada su očekivane pozornice rata bile ograničene na nekoliko područja: centralna Evropa, Turska, Koreja.

Danas se vodstvo armije SAD-a priprema da povede rat na svakom uglu kugle, od Centralne Azije do Latinske Amerike, od Afrike do Kine. U svom State of the Union govoru pro�le sedmice, Bush je izdvojio Sjevernu Koreju, Iran i Irak kao neposredne mete. Poslije je rekao publici Ratne Avijacije, na mitingu u stilu izborne kampanje, čiji je cilj bio reklamiranje ratnog budžeta: "Moramo biti sposobni da po�aljemo na�e trupe na boji�ta i mjesta za koja mnogi od nas nikada nisu pomislili da će postati ratna popri�ta."