Za�to Bush Odbija Da Pregovara Sa Talibanima
Jerry White
16. oktobra 2001.
Predsjednik Bush kategorički odbija ponude talibanskih vlasti da predaju Osamu bin Ladena pravosudnim organima ako SAD prestanu sa bombardovanjem Avganistana i pruže dokaz da je saudijski prognanik bio upleten u terorističke napade od 11. septembra na New York i Washington.
U nedjelju je avganistanski zamjenik premijera Malvi Abdul Kabir rekao grupi novinara u Džalalabadu da bi, kad bi SAD prestale sa bombardovanjem Avganistana, "Mi bili voljni da ga predamo." Kabir je pozvao na pregovore: "Kada bi se pružio dokaz, mogla bi se odabrati treća zemlja koja nije ni pod uticajem SAD-a a ni Talibana."
Bush je kategorički odbio ovu ponudu. Obraćajući se reporterima u nedjelju, nekoliko minuta nakon povratka iz svog utoči�ta Camp David sa vrhovnim savjetnicima za obezbjeđenje, Bush je izjavio: "Oni mora da nas nisu čuli. Nema pregovora. Nema se tu �ta pregovarati."
Ovo nije prva ponuda talibanskih vlasti za pregovore o mogućnosti izručenja bin Ladena. Neposredno prije početka rata, talibanski ambasador u Pakistanu, Mula Abdul Salam Zaif, je rekao da bi oni predali bin Ladena kada bi se iznio dokaz o njegovoj umije�anosti u terorističke napade. Bush je odbio ovu ponudu i nastavio sa lansiranjem kampanje bombardovanja.
U utorak je New York Times objavio da se dan ranije jedna stranka talibanske vlade tajno sastala sa pakistanskim zvaničnicima i izjavila da bi htjela voditi pregovore o izručenju bin Ladena kad bi SAD prestale sa bombardovanjem za dva ili tri dana. Times je izjavio, međutim, da američki i pakistanski zvaničnici sumnjaju da bi takva uvertira rije�ila krizu jer je Bush "ponavljao da neće da pregovara, ili čak da diskutuje, uslove predaje Gospodina bin Ladena."
Na početku krize, američka vlada je rekla da se priprema za lansiranje napada protiv Avganistana jer su Talibani odbili da predaju bin Ladena. Međutim, čak i kada avganistanski režim ponudi prihvatljiva rje�enja, SAD ih odbija, kao i sve druge oblike pregovora.
Sa čisto praktičnog stanovi�ta, američki zahtjevi u kombinaciji sa stavom "nema pregovora" su apsurdni. Čak i kada bi Talibani htjeli da udovolje zahtjevima SAD-a, kako bi to mogli uraditi bez pregovora sa Washingtonom? Modus operandi SAD-a, koji se sastoji od objavljivanja ultimatuma dok odbijaju da pregovaraju, može jedino da znači da Bushova administracija nije ozbiljno zainteresovana za postizanje saglasnosti.
Talibani su tražili dokaze bin Ladenove odgovornosti za napade od 11. septembra. �ta je nerazumno u insistiranju da SAD podrže svoje tvrdnje pružanjem solidnih dokaza? Oko dvije sedmice prije lansiranja napada, državni sekretar Colin Powell je obećao da će javno iznijeti dokaze protiv čovjeka kojega SAD optužuju da je planirao i rukovodio napadima od pro�log mjeseca. Ali Bushova administracija nije održala svoju riječ.
Možemo samo zamisliti reakciju američke vlade kada bi neka zemlja od nje zatjevala da preda američkog građanina optuženog za ubistvo, a da pritom odbije da objelodani svoje dokaze protiv te osobe.
U govoru na travnjaku Bijele Kuće u nedjelju, Bush je ponovio svoj stav da SAD nisu obavezne da pruže ni jedan dokaz bin Ladenove odgovornosti. "Nije potrebno da se diskutuje nevinost ili krivica," on je rekao. "Mi znamo da je on kriv. Predajte ga. Ako oni hoće da zaustavimo vojne operacije, samo trebaju da zadovolje moje uslove," rekao je Bush.
To znači da cijeli svijet, ne samo Talibani, mora tek tako da prihvatiti Washingtonove optužbe protiv bin Ladena. Ali svijet ima svako pravo da postavi pitanje: ako imate dokaze, za�to ih ne pokažete?
Nema sumnje da se bin Laden radovao napadima od 11. septembra. To samo po sebi dokazuje duboko reakcionarni i anti-radnički karakter njegove ultra-nacionalističke politike. Međutim, to ne dokazuje da je on odgovoran za bombardovanja koja su ubila vi�e od 5.000 ljudi.
Bushova administracija nije objasnila po kojim osnovama internacionalnog zakona ona zahtjeva da jedna vlada preda neku osobu SAD-u bez ikakvog odgovarajućeg sudskog procesa. U zločinima koji su mnogo manje važni od napada od 11. septembra, policija mora da ima ovla�tenje, postojeće dokaze, itd. U slučaju ovog zločina, čije razmjere zahtjevaju najstrožije pridržavanje zakonskih normi i najdetaljnije istraživanje činjenica, Bush insistira da nema potrebe da se diskutuje bin Ladenova krivica ili nevinost, i zahtjeva od Talibana da ga predaju samo zato �to je to predsjednik SAD-a tako rekao. Ovo je vrsta ultimatuma koje su kolonijalne vlade nametale svojim potčinjenim vladama u Africi i Aziji.
SAD imaju dvostruke standarde kada su u pitanju internacionalne obaveze. Washington ostaje pri svojim osnovnim principom da nije obavezan Svjetskom Sudu predati ni jednog svog građanina da mu se sudi u Hagueu. Svjetski Sud je 1986. ustanovio da su SAD prekr�ile internacionalni zakon jer su minirali vode Nikaragve i naoružavali Kontra�e. SAD su prosto ignorisale ovu optužnicu, pod izgovorom da Svjetski Sud nije nadležan po ovom pitanju.
Pored predavanja bin Ladena, Bush je iznio seriju zahtjeva kojima Talibani ne mogu udovoljiti. Tu se ubraja dopu�tanje SAD-u "punog pristupa" navodnim terorističkim kampovima za obučenje, t.j., dopu�tanje SAD-u da vojno okupira Avganistan. Znajući da se Talibani ne mogu složiti sa takvim zahtjevom, Bushova administracija namjerava da postigne svoj cilj okupiranja zemlje putem bombardovanja, atentata i zastra�ivanja avganistanskog stanovni�tva.
Najnovije akcije Bushove administracije podvlače činjenicu da događaji od 11. septembra, iako užasni, nisu uzroci vojne intervencije u Centralnoj Aziji. Oni se koriste kao izgovori.
Američka vlada ima drugačiji politički plan od onoga koji predstavlja američkom narodu i svijetu. iskoristila je tragediju od pro�log mjeseca da sprovede američku hegemoniju, planiranu dugo vremena, u ovom regionu koji je bogat naftom. Prema tome, Bijela Kuća želi po svaku cijenu da izbjegne sporazum sa Talibanima koji bi onemogućili sprovođenje ovakvih ciljeva.