Protesti Protiv Porasta Cijena Goriva Se Povećavaju U Evropi
Chris Marsden
12. septembra 2000.
Navala protesta protiv visokih cijena goriva se �iri po Evropi. Akcije vozača transportera, farmera i ostalih koji su dosta ovisni o gorivu i dizelu u Britaniji, Belgiji, Njemačkoj, Italiji i Irskoj slijede poslije �est dana u kojima su autoceste, rafinerije, magacini za distribuciju i luke bile blokirane u Francuskoj��to je primoralo koalicijsku vladu, koju predvodi Socijalistička Partija, da snize cijene gorivu.
U Engleskoj su vozači suočeni sa nesta�icom goriva dok su �est od devet rafinerija goriva i četiri depoa za prevoz blokirana od strane vozača teretnjaka i poljoprivrednika. Stotine pumpnih stanica su počele racionalizaciju snabdijevanja gorivom. Protest je počeo na brojnim skladi�tima goriva preko vikenda, kao Stanlow, Immingham, Avonmouth i Cardiff. Terminal goriva u Manchester-u je zatvoren jo� od subote naveče. Blokirano je skladi�te u Pembroke-u, Wales-u, a zatvoren je najveći terminal bezina u Kingsbury-ju u zapadnom Midlands-u. U rafinerijama na sjeverozapadu i Wales-u je bilo nasilja koje je dovelo do hap�enja. U �kotskoj su vozači teretnjaka vozili jako sporo na glavnim cestama prema Edinburgh-u. Oko 100 traktora i vagona su blokirali trake na autoputu A1 u Northumbria-i i A55 u sjevernom Wales-u. U ponedjeljak u Liverpool-u su se taksisti pridružili protestu i demonstracijama koje su paralizirale centar grada.
U nedjelju u Belgiji, 2.500 vozača kamiona, taksista i tur-operatora autobusa su održali protest u Brussels-u. Oko 100 vozača kamiona jo� uvijek blokiraju centar grada i najveću rafineriju zemlje u Feluy-u na jugu. Njima su cijene dizela porasle za 50 odsto od početka 1999.
U Njemačkoj su vozači kamiona i farmeri ignorisali zakon protiv nezakonitog �trajka, blokirajući dva gradića preko vikenda sa prijetnjom da će prepriječiti autoceste. U gradu Heldesheim-u na sjeveru, vi�e od 100 kamiona su zaustavili saobraćaj, vijući plakate na kojima pi�e, "Nigdje ne izrabljuju vozače kao u Njemačkoj."
U Irskoj, vozači planiraju dva dana protesta krajem iduće sedmice.
U Italiji su vozači kamiona počeli blokirati rafineriju u Siciliji dok prijete �trajkom. Transportne kompanije, poljoprivrednici, ribolovci i druge grupe se pripremaju za zajednički dan akcije. Ribarski sindikati prijete blokadom luke od 17. septembra, dok je vladin ministar saobraćaja pozvao vozače na razgovor o cijenama goriva. Vlada je već obećala da će privremeno prekinuti sa porezom na gorivo.
�panske potro�ačke grupe pozivaju na bojkot najveće petrolske kompanije u zemlji Respol.
Uspje�ni protesti dijelova malih biznisa i radnika u Francuskoj protiv vlade premijera Lionel-a Jospin-a su dale podstreka akcijama u Evropi. Početkom semptembra, Jospin je spustio porez na gorivo kao odgovor ribarskoj blokadi koja je zavr�ila 31. augusta i koja je otcijepila luku Calas, �to je također pogodilo Boulogne, Dunkirk, Le Havre, St Malo, i Cherbourg. Ovo je potaklo slične akcije francuskih prevoznika, autobusnih kompanija, poljoprivrednika, taksista i ambulantnih vozača. Barikade oko 125 rafinerija je značilo da je 80 odsto pumpnih stanica u zemlji ostalo bez goriva, �to je prouzrokovalo zastoj u Francuskoj dok se nekoliko aerodroma zatvorilo.
Protesti su zavr�ili u subotu po�to je poljoprivrednim radnicima dodijeljeno 45 miliona funti poreznih popusta i po�to su prevoznici pristali na potporu od 1.000 funti po kamionu za ovu godinu, s time da će uslijediti jo� nekoliko poreznih popusta. Taksistima je obećan porast cijena za 4,5 odsto od 1. oktobra.
Situacija je postala tako ozbiljna da je vlada razmatrala upotrebu vojske i policije da otklone blokadu, ali je masivna naklonost naroda prema akciji blokade, koja je dostigla 88 odsto, napravila takav izbor nemogućim. Pomoćnik Jospin-a je izjavio mediji, "Ako možemo spriječiti ovakav direktan sukob, to ćemo i uraditi. Zna se kako ovakve stvari započnu. Niko ne zna kako se one i zavr�e."
Jedan od razloga za porast cijena goriva je eskalacija cijene sirove nafte, koja je dostigla najveću visinu u 10 godina�i kreće se između 31 dolara i 34,50 po barelu. Prije samo dvije godine, barel nafte je ko�tao 9,90 dolara. Organizacija Zemalja Izvoznika Nafte (OPEC) je bile pod pritiskom od zapada da poveća proizvodnju i spusti cijenu na 28 dolara po barelu. U nedelju se dogovorila na minimum tri odsto povećanja proizvodnje, �to će prema tvrdnjama analitičara imati jako malo uticaja.
Međutim, porast cijena nafte je samo posljednja kap u punoj ča�i. Sve veći porezi vlade na gorivo su stvarni razlozi ove krize. Daleko najgori slučaj je Britanija, gdje su cijene goriva najvi�e u Evropi. Cijene su skočile za vi�e od 40 odsto od januara 1999. do juna 2000. Porez i carine sačinjavaju oko 75 odsto cijene goriva i dizela na pumpama, zavisno o vrsti goriva. Prosječna cijena litre premijum bezolovnog goriva stoji na 85 do 90 penija u Londonu (1,25 i 1,32 američkog dolara). Amerikanci plaćaju oko 2 dolara po galonu (55 centi po litri). Porez na gorivo donosi vladi Britanije 23-25 milijardi funti (32,5-35,4 milijarde američkih dolara) godi�nje.
Porez na gorivo u Evropi nije tako visok, ali op�ta slika ostaje ista. Na primjer, u Njemačkoj je vlada povisila porez na gorivo dva puta od aprila 1999. Slijedeće povi�enje se planira idućeg januara.
Povi�enje poreza na gorivo se obično opravdava prizivanjem brige o okolini i namjerom da se smanji zagađenje, ali ovo je samo da se zaslijepe oči. Povećanje je dio �ireg pomjeranja evropskih, uglavnom socijal demokratskih vlada, od direktnog i progresivnog poreza na zarade i bogatstvo�putem rezanja poreza kompanijama i visokim zarađivačima�prema indirektnom porezu na prodaju robe i usluga. Ovaj potez su veliki poslodavci velikodu�no primili jer on prebaciva porezni teret na radni narod, ali u slučaju goriva on prijeti bankrotiranjem dijelovima industrije a pogotovo prevoznoj industriji.
Jospin je bio primoran da ponudi sniženja i olak�anja da pomogne ove sektore, ali cijena koju je platio je te�ka. Po zvaničnoj procjeni, finansijski tro�ak da se zavr�e ovi sporovi stoji oko 460 miliona funti. A jo� ozbiljnije, povlačenje Jospina usljed masovnog protesta prijeti da probudi borbenu svijest radnika po čitavoj Evropi.
Urlanje i ljutnja upućeni protiv demonstratora i Jospin-ovih napora da ih smiri su se čuli �irom čitavog kontinenta. U Francuskoj, po imenu lijevo naklonjene novine Liberation se tuže, "U zemlji koja neprestano brblja o sili zakona, zapanjujuće je vidjeti kako mali dio naroda može nametnuti situaciju gdje zauzmu javni prostor sa potpunom ilegalnosti, potpunom bestidnosti i potpunom nekažnjivosti." One zahtjevaju da Jospin bude, "spreman da upotrebi silu ako treba."
Govoreći za Blair-ovu vladu, �kotski sekretar John Reid je rekao da Britanija neće isku�ati masovni nered jer "narod ove zemlje ne pribjegava francuskom načinu rada." Konzervativni zamjenik kancelara Francis Maude je izjavio o francuskoj vladi da ona, "Samo zadovoljava kr�itelje zakona." Britanska �tampa je poku�ala da pobudi anti-francuski osjećaj zbog nevolja ljudi na odmoru koje je zadesila ova blokada, uspoređujući cijelo vrijeme "anarhičnog" Gaul-a sa "zakonu vjernom" Briton-u. Telegraph je propovjedao da se, "erozija sile zakona [u Francuskoj/Evropi] vrlo rijetko navodi kao argumenat protiv evropske integracije. Ali od svih ovo je najjača zamjerka."
Međutim, dok se protesti zbog goriva pro�iruju ka Britaniji i drugdje, takva desničarska optuživanja protiv navodno "anti-demokratskih" tradicija Francuske su počela da se stanjuju. Medija je bila primorana da prizna da su Britanija i mnoge druge zemlje također imale masovne socijalne proteste�i to ne tako davno. Observer je upozorio u svojem naslovu, "dobrodo�li nazad u 1970." Novine �irom Evrope isto tako pokazuju svoj strah od sukoba između radnika i vlade po raznim pitanjima.
Od kako su do�li na vlast, socijal demokrati�kao Blair-ova vlada u Engleskoj, Schroeder-ova u Njemačkoj i njihovi istomi�ljenici u ostalim evropskim zemljama�su bili u stanju da proture drakonske napade na životne standarde bez suočavanja sa ozbiljnim nivoima opozicije radničke klase. Po�to su doveli ove vlade na vlast kao alternativu da prezrivo odbace smjenjeni konzervativni režim, radnici su bili slabo pripremljeni za posljedice�nametanje polisa koje su obično povezane sa političkom desnicom.
Protekle godine su vidjele sve veće nezadovoljstvo radnika prema njihovim tradicionalnim partijama, koje je sada uzelo oblik op�teg okretanja dalje od politike. U tom smislu, nevjerovatni nivo narodne podr�ke za militantnu akciju vozača teretnjaka i ostalih ima ozbilne posljedice za evropske vlade. Grupe koje predstavljaju sektore biznis interesa trenutno predvode ove proteste oko goriva. Čak �ta vi�e, radnici neće imati koristi od raznih ustupaka koji su se usvojili u Francuskoj. Bez obzira na to, vladajuća elita je izvukla vrlo malo zadovoljstva od ovih saglasnosti. Ona je svjesna da su vijesti događaja iz Francuske potkopali sve tvrdnje da je socijalna i politička opozicija prema razdjeljujućom ekonomskom politikom socijal demokrata uzaludna i stvar pro�losti. To �to jo� pogor�ava stvari, �to se njih tiče, je da Francuska također prikazuje objektivnu pouku u tome kako se borba u jednoj zemlji brzo može pro�iriti preko cijelog kontinenta.