Britanski Princ Charles Napada Nauku
Richard Tyler
26. maja 2000.
Pro�le sedmice, BBC je napravio besprimjeran potez kada je pozvao Princa Charles-a da održi jedno od svojih uglednih Reith-ovih predavanja. Ova godi�nja predavanja su bila svečano otvorena 1948. u čast John-a Reith-a, prvog generalnog direktora BBC-ja, koji je tvrdio da emitovanje radio ili TV programa treba da bude "u službi javnosti da bi se obogatio kulturni i intelektualni život nacije". BBC World Service prenosi ova predavanja internacionalnoj publici.
Tema ovih predavanja je bila "Po�tovanje Zemlje, Da li Ustaljeni Razvoj Može Biti Djelotvoran u Stvarnome Svijetu?" Pored Charles-a, u pet ostalih predavača su se ubrajali ličnosti poput Chris-a Patten-a (Načelnik Evropske Unije za vanjske odnose), Dr. Gro Harlem Brundtland (generalni direktor Svjetske Zdravstvene Organizacije) i Dr. Tom Lovejoy (glavni savjetnik Svjetske Banke za biolo�ku raznolikost).
Poslije gomile skandala sa hranom [proizvodnjom i trgovinom�prim. prev.]�poput BSE-a (bolesti "bijesnih krava"), e.coli-ja, dioxin-a i salmonella-e�Charles je poku�ao da iskoristi istinsku zabrinutost oko bezbjednosti hrane da bi istakao socijalno nazadne ideje. U svom predavanju on je tvrdio da "ustaljeni razvoj" znači odbacivanje nauke u korist misticizma.
"Tek nedavno su se ovi [religiozni] vodeći principi počeli gu�iti u ovim skoro neprobojnim slojevima naučnog racionalizma," on je izjavio. "Vjerujem da ako želimo da postignemo istinski ustaljeni razvoj, prvo moramo ponovo otkriti, ili ponovo primiti znanju osjećaj svetoga u na�em vladanju sa prirodnim svijetom, i jedni s drugima."
Njegova ljutnja je bila usmjerena na genetiku. On je tvrdio da je u redu koristiti nauku da bi se "razumjelo kako priroda radi", ali "ne i da mijenjamo prirodu, kao �to radimo kada genetska manipulacija poku�ava da preobrazi tok biolo�ke evolucije u ne�to sasvim drugo."
On je nastavio: "Te�ko je ne osjećati poniznost, upitati se u strahopo�tovanju o na�em mjestu u prirodnom poretku." On je zavr�io svoje predavanje skoro propagirajući odbacivanje industrijalizovane poljoprivrede i moderne medicinske nauke: "Samo putem ponovnog otkrivanja su�tinskog reda i jedinstva živog i duhovnog svijeta�kao u slučaju organske poljoprivrede ili integrisane medicine ili u načinu kojim gradimo� ćemo izbjeći raspad na�e cjelokupne okoline."
Ovi stavovi koje Charles izražava nisu ni�ta novo. On je 1996. optužio nauku da poku�ava uspostaviti "tiraniju nad na�im razumijevanjem". U govoru na Oxford Centre for Islamic Studies Oxford-skom Centru za Islamske Nauke 1993, on je napao napredne mislioce poput Copernicus-a i Descartes-a i "nadolazeću naučnu revoluciju" zbog potkopavanja "svetosti svijeta". On je 1982. kritikovao Britansku Medicinsku Asocijaciju zbog opsjednutosti moderne medicine sa "ćelijama i molekulima" na �tetu "tradicionalne" prirodne medicine.
Charles uop�te nije kvalifikovan da govori o pitanjima nauke i razvoja, ali razumljivo želi da sačuva takozvani "prirodni poredak". U pro�losti su njegovi preci obično bili spremni da upotrijebe zatvaranje u tamnici, ili odsijecanje glava, u slučaju da bilo koji podanik posumnja u "prirodni poredak", posebno kada je u pitanju istaknuto mjesto vladara unutar njega.
Charles je nasljednik jednog od najvećih preostalih bogatstava svijeta (konzervativne procjene se kreću oko 250 miliona funti, ne računajući kraljevske palače i blago). On posjeduje i kontroli�e Duchy of Cornwall Vojvodinu Cornwall, koja se osnovala 14. stoljeća da bi zakonitom nasljedniku obezbjedila prihod. Ukupna povr�ina ove Vojvodine je 51.000 hektara koji se prostiru preko 22 grofovija.
Činjenica da je ovaj Princ u nevolji pripremao svoja zapažanja i opaske tokom nedavnog hodočasnog putovanja u jedan zabačeni grčki manastir, gdje je u skromnom ambijentu spavaonice, čitao i pripremao svoj govor uz osvjetljenje petrolejske lampe, se neskriveno naglasila. Međutim, njegovo putovanje do ovog mjesta je bilo u potpunom kontrastu prema asketskoj okolini njegovog skloni�ta i njegove "prijateljski nastrojene poruke po pitanju čovjekove sredine". Kao �to su jedne novine izvijestile, on je doputovao "na palubi treće najveće luksuzne jahte na svijetu, na Alexander-u, igrački svoga prijatelja, starijeg grčkog brodovlasničkog magnata John-a Latsis-a. Alexander je snabdjeven dvoranom za igranke, dva brza čamca i helikopterom."
Besmisleno je da je na početku novog milenijuma, politička rasprava u Britaniji na temu koja je od vitalne važnosti�proizvodnja bezbjedne hrane i sudbina čovjekove sredine�bila dominirana panteističkim lupetanjima o feudalnim relikvijama. Nevjerovatna stvar je da mu je BBC obezbjedio jedan tako istaknuti javni podijum da to i radi. Ali to nije sve. Prince je sada pozvan da govori u sve-partijskom komitetu za nauku i tehnologiju, �to je besprimjerno za člana kraljevske familije.
Dugo vremena je postojao sporazum o tome da Monarhija treba izbjegavati da daje političke izjave koje im vlada toga vremena nije ispisala, i da se ne bi trebali mije�ati u bilo koja sporna pitanja. Poput poslovice da se djeca trebaju vidjeti a ne čuti, britanska vladajuća klasa je obično sretnija kada Kraljevska Kuća Windsor-a pripremi javni spektakl u cijelome svome dinastijskom sjaju i krasoti, a da se ne osmjele da razjasne pitanja o kojima obično malo znaju.
Iz ovog razloga, opaske Princa od Wales-a su obično bile primane sa negodovanjem u �tampi, iz straha da njegov prikaz neukosti, drskosti i licemjerstva istakne fundamentalno nedemokratsku prirodu Monarhije kao ustanove. Times je opisao njegov apel za "instinktivnu mudrost" kao "opasnu besmislicu". Independent je napisao, "Kada bi svaki farmer obrađivao zemlju na isti organski način kao i Vojvoda Cornwell-a, bilo bi dovoljno hrane za samo 4 milijarde ljudi u svijetu�oko 2 milijarde manje od sada�njeg ukupnog broja."
Najo�trije kritikovanje Princa Charles-a je do�lo od naučnika kao �to je istaknuti zoolog i profesor Javnog Razumijevanja Nauke na Oxford-skom Univerzitetu, Dr. Richard Dawkins. On je napao stanovi�te da se dru�tvo treba vratiti na oblike poljoprivrede koji su malog razmjera i "ustaljeni": "Velika anonimna masa ljudstva u kojoj sada obilujemo je počela sa poljoprivrednom revolucijom, i bez poljoprivrede bi preživio samo djelić sada�njeg broja stanovni�tva. Na� visoki broj stanovni�tva je poljoprivredna (tehnolo�ka i medicinska) tvorevina čovjeka." On je kritikovao prinčevo "neprijateljstvo prema nauci�. Daleko od toga da je naučni racionalizam ponižavajući za ljudske duhovne vrijednosti, on predstavlja krunu sjaja ljudskoga duha."
Posebno su naučnici koji su aktivni u oblasti genetike grdili ovo predavanje. Prefesor Steve Jones, autor The Language of Genes: Solving the Mysteries of Our Genetic Past, Present and Future Jezik Gena: Odgonetanje Tajni Na�e Genetske Pro�losti, Sada�njosti i Budućnosti, je rekao, "Nemam vremena za � ljude koji vi�e vole neukost nego znanje." Ukazujući na retrogresivne, posljedice polisa koje su zastupljene u predavanju, stručnjak nauke za [proizvodnju�prim. prev.] hrane Profesor Hugh Pennington je izjavio, "Ako bi mi krenuli naučnim pravcem kojeg predlaže Princ Charles, zdravstveno stanje nacije bi se pogor�alo i životni vijek bi se mogao smanjiti."
John Sulston, direktor Sanger Centra, dio projekta da se utvrdi redosljed ljudskih genoma, je rekao da je problem "trgovina, a ne nauka".
Međutim, Charles-ove opaske su imale određenu svrhu i bile su usmjerene ka posebnoj publici. Sa 52 godine starosti, on vidi da mu opadaju nade da postane kralj. Ako njegova majka, kraljica, doživi starost njegove bake, koja ove godine slavi 100-ti rođendan, on bi doista mogao i da umre prije nje. Po�to su njegov javni ugled i status spali na najnižu stopu svih vremena poslije razvoda sa Princezom Diana-om, on se razbacivao naokolo da nađe načina da poveća svoju popularnost i opravda svoje pravo da naslijedi prijesto.
Njegovo klevetanje nauke i apel za iracionalno i mistično su usmjereni ka slojevima srednje klase čija reakcija na ekonomske i socijalne prevrate koje je uzrokovala nova tehnologija i globalizacija izražava nepovjerenje u nauku i strah od budućnosti.
Među nekoliko glasova u podr�ci Charles-u u �tampi je bio Andrew Marr, biv�i radikalac, urednik Independent-a i uskoro novi glavni i odgovorni politički urednik BBC-ja.
Pi�ući u Observer-u, Marr je opisao svoju zajedničku "privatnu strast" za autorom Wendell Berry koju dijeli sa Charles-om. Za Berry-ja, farmera iz Kentucky-ja, Marr kaže, da je on "protiv velikih korporacija, slobodne trgovine, kompjutera i industrijske poljoprivrede". Njegovo zalaganje za lokalnu proizvodnju, koja je male razmjere i niske tehnologije, je kombinovano sa mističnim prizivanjima sitne poljoprivrede i "zajednice". Njegova ljutnja je prvenstveno usmjerena ka gradskoj radničkoj klasi, koju on naziva "industrijskim proždrljivcima".
Tolerisanje Charles-ovih neukih i nazadnih komentara predstavlja nisku tačku intelektualnog života Britanije. Čak i oni koji odbacuju njegove argumente ih jo� uvijek smatraju kao dijelom "legitimnih" razmatranja nauke i životne sredine. Ali oni to nisu. Berry i njegov kraljevski sljedbenik zagovaraju polise koje bi značile kraj modernih proizvodnih metoda, �to bi milione ljudi bacilo u nezaposlenost, i svjetsko stanovni�tvo svelo na izolovane "zajednice" zasnovane na privredi trampe i preživljavanja. Primjena takvih principa bi bila moguća samo na osnovi povratka na gotovo feudalne nivoe proizvodnje i stanovni�tva.
Poslije brzog i ogromnog razvoja kompjutera i telekomunikacija, dana�nja otkrića u oblasti biotehnologije sadrže potencijal za ukidanje nesretnih bolesti i gladi koje nanose patnju milionima siroma�nih u svijetu. Odgonetanje ljudskog genome bi moglo pružiti osnovu za izliječenje zaraza poput SIDE, koje trenutno desetkuje Afriku. Kori�tenje genetskih modifikacija za pojačavanje otpornosti protiv �tetočina i zaraza i proizvodnju važnih usjeva sadrži mogućnost za ukidanje neishranjenosti.
Dominacija tranznacionalnih korporacija nad poljoprivredom (i samom naukom), angažovanih u globalnoj konkurenciji i potjeri za profitom, je to �to je antitetično bezbjednom i dru�tveno odgovornom razvoju novih tehnika i primjena. Organizovanje proizvodnje po temeljno drugačijim linijama, na osnovima socijalne jednakosti i pod demokratskom kontrolom radnih ljudi, bi iskoristilo potencijalne koristi novih naučnih otkrića za op�te dobro, i za za�titu životne sredine.
Transcript-Prepisi serije Reith-ovih Predavanja su dostupni na BBC veb sajtu:
http://news.bbc.co.uk/hi/english/static/events/reith_2000/