WSWS : Srpskohrvatski

Njemačka: Bundeswehr Postaje Armija Za Spoljnu Intervenciju

Ulrich Rippert
3. juna 2000.

Pro�log mjeseca, biv�i Federalni Predsjednik Richard von Weizsacker je podnio zvanični izvje�taj svoje komisije koja je ispitivala vojnu strukturu Njemačke (Wehrstrukturkommission). Izvje�taj je pojačao uporne argumente po pitanju uloge i budućnosti njemačke armije.

Samo godinu dana poslije rata na Kosovu, kada su njemačke trupe po prvi put od drugog svjetskog rata učestvovale u ratu agresije, zvanična njemačka politika jo� jednom raspravlja strate�ke interese, potencijalne prijetnje i pripreme za rat. Ove diskusije nagovje�tavaju da se već planira pribjegavanje oružju. Poslovica koju citiraju Frankfurter Allgemeine Zeitung�"Ako želite mir, spremajte se za rat"�izgleda prikladna.

Ova komisija, koju je tokom kosovskog rata uspostavio Ministar Odbrane Rudolph Scharping (Socijal Demokratska Partija�SPD), je u početku planirala da predstavi rezultate svojih konsultacija u septembru ove godine. Njen predsjednik von Weizsacker je naglasio da je njegovoj komisiji potrebno dovoljno vremena da pažljivo odmjeri različita gledi�ta, jer je pored vojnih stručnjaka i predstavnika partija također sadržavala sindikaliste, crkvenjake i biv�e mirovne aktiviste.

Zamjenik predsjednika komisije je Theo Sommer, jedan od publicista uticajnog nedjeljnika Die Zeit-a i bliski saradnik biv�eg SPD Kancelara Helmut-a Schmidt-a. Pored člana odbora DaimlerChrysler-a Dr. Eckhard-a Cordes-a, sjedio je Lothar de Maiziere, posljednji premijer Njemačke Demokratske Republike na istoku, i također, do svoje smrti avgusta pro�le godine, lider njemačke jevrejske zajednice, Ignaz Bubis. Komisija je poku�avala da pridobije op�tu dru�tvenu saglasnost.

Ministar Odbrane Scharping nije htio da do jeseni čeka za izvje�taj pa je tjerao članove komisije da požure. On je neumorno ponavljao refren da je tokom dugog perioda nemoguće ekonomski igrati u "velikim ligama" ako ste po pitanjima sigurnosti i politike potisnuti u "drugostepene".

Scharping se žalio da je godinama pod vladom Kohl-a, njemačka armija (Bundeswehr) bila restrukturisana "nemetodski i bez cilja" i da bi sada sa te�koćama mogla ispuniti svoje NATO funkcije. Ne smijemo gubiti vi�e vremena, jer, "zbog svoje geo-strate�ke pozicije u centru Evrope, svoje veličine i ekonomske snage", Njemačka igra "ključnu ulogu za organizaciju bezbjedne evropske sfere".

Weizsacker-ov izvje�taj izvodi zaključke i posljedice razvoja koji se namjenski i odlučno tjerao od ujedinjenja Njemačke: preobražaj njemačkih oružanih snaga od teritorijalnih odbrambenih snaga, koje u kratkom vremenu mogu mobilisati masovnu armiju od 1,3 miliona ljudi za nacionalnu odbranu, u armiju za intervencije koja se može poslati internacionalno, čija je glavna funkcija "učestvovanje u prevenciji kriza i u upravljanju krizama".

Nova vojna doktrina je bila položena 1992, i objavila je da pored nacionalne odbrane, intervencija u kriznim područjima bi postala sve važnija. "Osim njihove odgovornosti za odbranu zemlje, na�i vojnici u gusto isprepletenom svijetu moraju u buduće također biti spremni da dijele zajedničku odgovornost za ugroženu slobodu i blagostanje drugih naroda i država�. Njemačka politika se mora voditi po vitalnim interesima sigurnosti: održavanje slobodne svjetske trgovine i nesmetanog pristupa trži�tima i sirovinama �irom svijeta u kontekstu pravednog internacionalnog ekonomskog sistema" (Vodeća Smjernica Politike za Odbranu).

Po ovoj osnovi su se sistematski forsirali zadaci Bundeswehr-a, uključujući one van regiona NATO-a. 1991, Njemačka je podržavala Perzijski Rat protiv Iraka, snabdjevajući oružje, municiju, logistiku i finansije. Nekoliko mjeseci kasnije je uslijedila "sanitarna, higijenska intervencija" u Kambodiji (1991-93).

Tokom rata u Bosni 1992, njemački AWACS piloti su nadgledavali embargo protiv Jugoslavije i time odigrali čisto vojnu ulogu. 1993, njemački vojnici su intervenisali u Somaliji � i tako dalje, sve do rata na Kosovu pro�le godine.

Weizsacker-ova Komisija sada predlaže znatno povećanje kapaciteta i opsega inostranih intervencija Bundeswehr-a, pripremajući oružane sisteme i komandnu strukturu zemlje za ovaj zadatak. "Veličina novog Bundeswehr-a" se treba odrediti "sposobno�ću da se istovremeno i bez vremenskog ograničenja učestvuje u intervencijama u dvije krize".

Prema tome, fokusna tačka ovog prijedloga je povećanje Snaga za Reagovanje u Krizama od 60.000 do 140.000, sa istovremenim smanjenjem osnovne vojne organizacije na 100.000 ljudi. Umjesto sada�njih snaga od 323.000 ljudi, u buduće će samo 240.000 biti naoružano. Međutim, od ovog broja, dosta vi�e od polovine će biti na raspolaganju za internacionalne borbene misije, umjesto manje od petine, kao �to je sada slučaj. Broj zaposlenih civila će se srezati sa 130.000 na 80.000, i sada�njih 660 Bundeswehr baza smanjiti za 40 posto.

Uporedo sa stanjivanjem ukupnog broja trupa dok se koncentri�e na konkretne vojne funkcije, izdaci za vojsku će se uveliko povećati. Prema pisanju izvje�taja, potrebne su "mjere skupe modernizacije": oprema i tehnika sa moraju dovesti do modernih standarda, i ulaganje u vojsku stalno povećavati. Potrebne se dodatne dvije ili tri milijarde maraka godi�nje, daleko vi�e od sada�njeg planiranog izdatka. Do 2010, treba se utro�iti nekih 120 milijarde maraka.

Prijedlozi Weizsacker-ove komisije se korijenito razilaze sa tradicijama poslijeratnog perioda, u kojem je obavezna vojna služba formirala osnovu Bundeswehr-a. Poslije katastrofalnog istorijskog iskustva njemačkog militarizma, prihvaćena doktrina poslije 1945. je bila da "civili u uniformi", a ne profesionalni vojnici, treba da budu stub nove armije.

Ali prema tvrdnji Weizsacker-ove komisije, reformisani Bundeswehr bi se trebao sastojati pretežno od profesionalnih vojnika, ubrzavajući već postojeću tendenciju. Trenutno, jedva jedna polovina�134.000 od 323.000 vojnika�su regruti koji zavr�avaju vojnu službu. Komisija vjeruje da se ovaj broj treba jo� smanjiti na 30.000, i predlaže zamjenu obavezne vojne službe sa takozvanom "selektivnom vojnom službom".

Razlog �to se tako niski nivo vojne službe treba uop�te i održavati se opravdava na sljedeći način: "imajući u vidu dugotrajne neizvjesnosti u inostranstvu, struktura oružanih snaga treba biti fleksibilna, i imati mogućnost da dovede nove ljude i sposobnost za regeneraciju." To znači da bi se u kriznoj situaciji vojna obaveza mogla brzo produžiti i oružane snage pro�iriti na "odbrambene potrebe 300.000 vojnika" i "100.000 rezervista".

U intervjuu za Suddeutsche Zeitung, Weizsacker je dodao jo� jedan razlog: "Mi živimo u dobu u kojem niko ne zna � da li će odbrana nacije jo� jednom postati potrebna. Iz ovog razloga, zadržavanje vojne obaveze je važno. Inače, njeno ponovno uspostavljanje bi predstavljao eksplozivan potez rastuće internacionalne važnosti, za koji ne bi mogli preuzeti odgovornost. Samo zadržavanje vojne obaveze �titi potrebnu fleksibilnost."

Prijedlozi komisije prekidaju sa tradicijom po jo� jednom pitanju: strukturi komande. Poslije sudbonosne uloge koju je op�te osoblje odigralo tokom Weimar-ske Republike i Hitlerovog Trećeg Reich-a, civilna kontrola Bundeswehr-a se garantovala izostavljanjem op�teg osoblja. Njemački oficir najvi�eg ranga, generalni inspektor, je služio samo kao savjetnik Ministru Odbrane i nije imao komandno ovla�tenje.

Weizsacker-ova komisija predlaže jaku centralizaciju komandne strukture. Pod rukovodstvom generalnog inspektora, "savjetu za intervencije" bi se dodijelila vojna komanda budućih borbenih misija. "Preuzimanjem rukovodstva savjeta za intervencije," izvje�taj izjavljuje, "general inspektor bi postao odgovorni �ef �taba Ministru za intervencije." Die Welt je komentarisao da general u ulozi �efa �taba ne bi automatski postao "general �ef �taba", nego "bi se otvorila vrata za formaciju tipa mini general �taba".

Obavje�tajne službe će se također centralizovati, uglavnom imajući u vidu veću nezavisnost od SAD-a. Da bi se pobolj�ala "nacionalna sposobnost za rje�avanje, analizu i procjenu obavje�tajnih podataka", Bundesnachrichtendienst (Inostrana Obavje�tajna Služba), Biro Oružanih Snaga za Obavje�tajne Zadatke i obavje�tajne divizije pojedinačnih službi će se ujediniti i premjestiti u Berlin. Hitno je potrebno, prema tvrdnji komisije, "da se razvoji kriza mogu otkriti brzo i tačno i izbjegne jednostrana ovisnost o prikupljanju obavje�tajnih podataka od drugih strana."

Dok u svim političkim kampovima preovladava saglasnost o razvoju Snaga za Reagovanje u Krizama, predložena ograničenja vojne službe su uzrokovala žestoke prepirke. Međutim, malo ko spominje očiglednu opasnost koja bi uslijedila iz osnivanja profesionalne armije: izbijanje vojne kaste, koja se neminovno bori za socijalno priznanje i politički uticaj. Bundeswehr-ova zakletva odanosti i proganjanje vojne opozicije povezano s time su dali prvi okus onoga �to nas čeka.

Od svih partija, Zeleni, koji su prethodno sebe opisivali kao protivnici militarizma, su posebno slijepi po ovom pitanju. Oni ne samo da su odu�evljeno pozdravili Weizsacker-ov izvje�taj, nego su jedina partija koja zagovara čisto profesionalnu armiju.

Kritikovanje prijedloga za smanjenje broja vojnih obaveznika na 30.000 u biti dolazi sa dvije strane. Ministar Odbrane Scharping, koji se, prema svojim vlastitim izjavama, "80 posto" slaže sa izvje�tajem (i čak "100 posto po pitanju bilansa koji on izvodi, analiza potencijalnih prijetnji i sposobnosti oružanih snaga"), smatra regrute kao neophodnu bazu regrutacije za buduću profesionalnu armiju, i prema tome želi da zadrži znatno veći broj vojnih obaveznika.

Po njegovom mi�ljenju, odbacivanje vojne obaveze bi rezultiralo u najboljim i najinteligentnijim potencijalnim regrutima da svake godine odmah krenu u biznis ili akademsku karijeru. Armija ih vi�e ne bi mogla doseći, ili bi bila primorana da im ponudi visoko unosne nagrade. Bez obavezne vojne službe, samo bi desničari ili oni nesposobni da ispune uslove za karijeru u biznisu ili naučnom istraživanju ostali za armiju. "Onda bi dobili samo glupake i skinheads [članovi bilo koje grupe mladića koji se mogu prepoznati po njihovim obrijanim glavama i koji se ponekad upu�taju u agresivne aktivnosti�prim. prev.]," kao �to su neke novine objavile gledi�te Ministra Odbrane.

Scharping-ov interes u održavanju vojne obaveze je pojačan činjenicom da tehnologija modernog naoružanja zahtjeva visoko-kvalifikovane specijaliste, �to čini dostup novoj generaciji srednjo�kolskih i fakultetskih maturanata jo� kritičnijim. Vojska bi, prema izjavi Scharping-a, imala priliku da tokom mjeseci vojne službe ubijedi neke od najtalentovanijih mladih ljudi da postanu profesionalni vojnici. Scharping je podržao svoj argument primjerima iz susjednih evropskih zemalja, gdje se prelaz u profesionalnu armiju već obavio ili se planira za skoru budućnost.

Jo� dalekosežnije zamjerke od Scharping-ovih u vezi ograničavanja vojne obaveze i smanjenja ukupne snage trupa dolazi iz same armije, od Hri�ćanskih Demokrata i konzervativne �tampe.

S jedne strane, oni se ne slažu sa procjenom komisije da je potencijalna prijetnja takva da nema potrebe za vječito spremnu odbrambenu armiju. Imajući u vidu nestabilne i krajnje neizvjesne prilike u Rusiji, Die Welt pi�e, valni sukob velikih razmjera u Evropi se ne može potpuno isključiti.

Čak �ta vi�e, konzervativni krugovi su zabrinuti da bi Bundeswehr mogao izgubiti "dru�tveno priznanje", da bi se kroz "postepenog ukidanja" obavezne vojne službe mogla izgubiti veza između dru�tva i armije, koja u svakom ratu formira osnovu za mobilizaciju stanovni�tva.

Iznad svega, u raspravi u vezi vojne službe i snage trupa izbijaju stari sukobi po pitanju orijentacije vanjske politike Njemačke. Prijedlozi Weizsacker-ove komisije po pitanju moderne, internacionalno operativne armije za intervencije se podudaraju sa planovima za razvoj zajedničke evropske strategije za bezbjednost i odbranu, koji su se ubrzali od kosovskog rata. Oni su usmjereni ka bližoj saradnji i integraciji oružanih snaga Evrope, sa konačnim ciljem da se nadvlada američka dominacija NATO-a.

Upravo to zabrinjava konzervativne protivnike prijedloga komisije, i povezano s time povlačenje oružanih snaga Amerike iz Evrope. Prema tome Die Welt skreće pažnju na činjenicu da je znatan dio SAD vojne sile od otprilike 100.000 ljudi, uključujući NATO protivavionsku odbranu, jo� uvijek u Evropi smje�ten na njemačkom tlu. To se oduvijek smatralo važnim doprinosom njemačkoj bezbjednosnoj strategiji.

Ove novine su zabrinute da bi smanjivanje teritorijalnih oružanih snaga, kao �to je predložila Weizsacker-ova komisija, ozbiljno ograničilo baze, aerodrome i skladi�ta koji su potrebni SAD-u:

"Ako Njemačka prokocka svoju sposobnost da američkim snagama obezbjedi velike baze, uključujući infrastrukturu i taktičku anti-raketnu odbranu, onda se mora računati na uklanjanje preko 50.000 vojnika sa 800 borbenih tenkova, 440 komada artiljerije, i SAD Ratne Avijacije i eskadrile vazdu�nog transporta. Da samo pojasnimo veličinu ovoga: to predstavlja ukupnu silu britanskih i francuskih oružanih snaga u Evropi."

Nepoznato je do koje mjere je otkaz Generalnog Inspektora Hans-Peter von Kirchbach-a bio uzrokovan ovakvim raspravama i sporovima. General je samo rekao da je obećao ministru odbrane da neće govoriti o razlozima za svoj otkaz.

U svjetlu složenih pitanja i raznolikosti mi�ljenja u vezi orijentacije vanjske politike, Scharping bi volio da raspravu o restrukturisanju Bundeswehr-a svede na minimum. Njegovo ministarstvo će odmah podnijeti svoje sopstvene planove, i parlament će napokon odlučiti poslije tri sedmice. On ni u kom slučaju ne želi da parlamentarno ljeto, koje je obično oskudno u vijestima, bude napunjeno raspravama o ovim pitanjima.