Tuđmanova Ultra Nacionalistička Partija Poražena Na Izborima U Hrvatskoj
Mike Ingram
7. januara 2000.
Skup�tinski izbori u Hrvatskoj pro�log ponedjeljka su donijeli pobjedu centar-lijevoj koaliciji nad Hrvatskom Demokratskom Zajednicom�HDZ.
Poslije smrti njenog osnivača i vođe Franja Tuđmana, HDZ je izgubila od koalicije u devet od jedanaest biračkih oblasti, koju sačinjavaju Socijal Demokratska Partija (SPD), kojoj je na čelu biv�i vođa Komunističke Partije Ivica Račan, i Hrvatska Socijalna Liberalna Stranka�HSLS, kojoj je na čelu Dražen Budi�a.
Veličina poraza HDZ-a jo� nije dovoljno poznata zbog složenog sistema proporcionalnog reprezentiranja, i potrebe za ponovnim izborima u nekim područjima poslije optužbi da je bilo namje�tanja rezultata. Državna televizija je predvdjela da će koalicija Budi�e i Račana imati oko 70 od 152 stolice u parlamentu, �to znači da će im biti potrebna saradnja od ostale četiri partije, za koje se predviđa da će osvojiti 24 stolice. I pored toga, ovaj blok od �est partija neće imati dvije trećine u parlamentu potrebnih da naprave promjene u ustavu, kao �to je smanjenje uloge predsjednika. HDZ će imati 48 stolica poslije uračunavanja emigrantskih glasova.
Socijal Demokrati i Socijalni Liberali se nadaju pobijedi u predsjedničkim izborima 24 januara. Oni postavljaju Budi�u kao zajedničkog kandidata SDP-HSLS-a. HDZ je imenovala biv�eg ministra vanjskih posova Matu Granića�koga smatraju za umjerenjaka, i favorita Washington-a da zamijeni Tuđmana�kao njihovog predsjedničkog kandidata.
Medije upozoravaju na očevidnu ironiju sastava vodstva koalicije. Budi�a je bio u zatvoru zbog njegove uloge u organiziranju protestnog pokreta "Hrvatsko Proljeće" 1971. U isto vrijeme, Račan je bio rastuća zvijezda u vladajućoj komunističkoj partiji. Bio je generalni sekretar partije 1991. kada je Hrvatska tražila nezavisnost iz jugoslovenske federacije.
Budi�a i Račan predstavljaju sloj rastuće buržoazije koja se počela uzdizati početkom raspadanja staljinističkih zemalja Istočne Evrope. Njihova pobjeda na izborima je pozdravlijena od strane Washington-a i Evrope kao povoljna alternativa Tuđmanovom režimu. To �to obojica imaju zajedničkog je njihova spremnost da internacionalnim korporacijama ponude hrvatsku radničku klasu kao izvor jeftine radne snage.
Nezavisni Jutarnji list je okrivio HDZ-ov "debakl" zbog "nezadovoljstva većine naroda sa životnim standardom, ljutnje zbog korupcije u zemlji, i potpune neshvatljivosti za�to je Hrvatska postala vi�e izolirana od Bugarske i Rumunije". Sa nezaposlenosti na rekordnoj visini od 20,4 posto i mjesečnim platama zamrznutim na 400 dolara, naravno da je porasla narodna mržnja prema Tuđmanovom režimu. Ali su poraz HDZ-a također pomogle SAD i Evropa.
Za vrijeme rata u Bosni 1992-95 Tuđman je bio glavni pobjednik, jer je radio kao politički zastupnik Njemačke i SAD-a. Za invaziju Krajine, Hrvatska je primila snažnu podr�ku od Washington-a i Bonn-a. Njemačka je financirala transformaciju HVO hrvatske vojske u jednu od najopremljenijih armija u Evropi. Biv�i američki vojni oficiri su bili dovedeni da organizuju ovu ofanzivu.
Međutim, poslije Bosanskog sporazuma, Zapad je gledao na Tuđmanove nacionalističke ambicije kao destabilizirajući činilac u balkanskoj politici, dok su �iroka korupcija i nepotizam njegovog režima bile prepreke zahtjevima internacionalnog kapitala. Hrvatskoj je bio odbijen dostup fondovima Evropske Zajednice (EZ), bila je odstranjena iz NATO-vog programa Partnerstva za Mir i čak odbijena od početnih razgovora za članstvo u Evropsku Zajednicu.
Da Tuđman nije umro, bilo je znakova da su pripreme u toku s ciljem njegovog uklanjanja sa vlasti. Negdje pri kraju pro�le godine NATO-ve snage su upale u nekoliko zgrada u Bosni, tvrdeći da su radnici Agronomskog Fakulteta u Mostaru i jedne agencije za inspekciju uvozne robe, ustvari bili stručnjaci obavje�tajne službe za tajne i nezakonite poslove sa kojom se upravljalo iz Hrvatske.
R. Jeffrey Smith iz Washington Post Foreign Service (Inostrane Službe Washington Post-a) je napisao 17. Decembra: "Predstavnici NATO-a kažu da imaju čiste dokaze da je vlada Franja Tuđmana, koji je umro pro�log petka, potajno uplaćivala milione dolara mjesečno u financiranju ove mreže. Kazali su da je njihova namjera bila, da pomažu bosanske hrvatske nacionaliste koji odbijaju vraćanje bosanskih muslimana u područja pod hrvatskom kontrolom u zemlji, i tako održavaju mogućnost da na kraju Hrvatska može da pripoji bosansku teritoriju."
Zapadne sile su iskoristile priliku koju im je ukazala Tuđmanova smrt da udese političke promjene. SAD i Evropa su obe aktivno pomagale snage opozicije protiv HDZ-a i tako udružili partije koje su bile, barem javno, na suprotnim stranama političkog spektruma. Kao �to New York Times bilježi 5. januara, "Washington je navaljivao i ubijeđivao opoziciju ovdje [u Hrvatskoj] da se ujedini, i davao značajne savjete i pomoć direktno i indirektno. Sa ovom pobjedom se očekuje da će ministar vanjskih poslova Madeline K. Albright ubrzo posjetiti Zagreb. To bi bila o�tra suprotnost od niskog američkog diplomatskog prisustva na sprovodu Gospodina Tuđmana."
Rezultat glasanja je bio dobro primljen u evropskoj �tampi, dok nekoliko listova izražavaju nadu da će srpske opozicione grupacije slijediti primjer Hrvatske. Njemačke dnevne novine Die Welt pi�u u uvodniku, "raspoloženje preokreta u Hrvatskoj će se možda pro�iriti do duboko paralizovanog srpskog naroda. [Srpski] diktator Slobodan Milo�ević je sada napokon sam."
U Parizu, Le Figaro kaže da su Račan i Budi�a pripremili Hrvate na žrtvovanje koje će doći u borbi da se smanji nezaposlenost od 20% i obnovi poljuljana ekonomija. Liberation je nazvao Račana likom iz pro�losti, ali izljavljuje da on sada predstavlja Hrvatsku budućnost.
U Londonu, Financial Times kaže da su se glasači odlučili za "političke i ekonomske reforme�i za prekid izdužene internacionalne izolacije". Ovaj list nagovara Zapad da "ponudi velikodu�nu podr�ku, uključujući pomoć u robi, financijama, trgovini i ulaganjima" pod uslovima da se nova vlada pokaže spremnom da se uzdrži od pretjeranih dru�tvenih izdataka, i da se usredsredi na trži�no orijentisane reforme.
Javier Solana, �ef vanjske politike Evropske Zajednice je pozdravio rezultat koji otvara put za bliže odnose sa Hrvatskom. "Ja sam siguran da će buduća politika Hrvatske biti otvoreno usmjerena prema Evropi i evropskim vrijednostima," on je rekao.
Biv�i staljinistički vođa Račan je obećao da će srezati državni budžet za 17 posto, smanjiti porez na prodaju, i ponuditi financijske olak�ice da ohrabri investitore.