WSWS : Srpskohrvatski

Vrhovni Sud Zaustavlja Prebrojavanje Glasova Floride: Crni Dan Za Američku Demokratiju

Uredni�tvo
10. decembra 2000.

Naredba koju je izdao Vrhovni Sud SAD, da se zaustavi ručno tabelisanje neizbrojanih glasačkih listova Floride u predsjedničkim izborima, je fronatalan napad na najfundamentalnije demokratsko pravo, pravo na glasanje. Ovo je kulminacija dugotrajnog poku�aja kampanje Džordž W. Bu�a George W. Bush i Republikanske Partije da spriječe brojanje glasova koje bi pokazalo da je demokratski kandidat Al Gor Al Gore, a ne Bu�, osvojio ovu državu a time i predsjedni�tvo.

Tokom mjesec dana sudskih procesa i legalnih i političkih manevara, osnovno pitanje je izbilo na povr�inu. Vrhovni Sud Floride, u svojoj odluci u petak, je izjavio da je zakon Floride zahtijevao "da se glas svakog građanina izbroji kada je god moguće, bilo da je to u izborima za lokalnog načelnika ili u izborima za predsjednika SAD." Desničarska većina u Vrhovnom Sudu SAD, koja se sastoji od pet članova, zauzima stav, po riječima Sudije Antonin Skalije Antonin Scalia 1. decembra, da "ne postoji pravo glasa" u predsjedničkim izborima.

Četiri sudije Vrhovnog Suda koje su bile protiv zaustavljanja prebrojavanja� Džon Pol Stivens John Paul Stevens, Stifen Brejar Stephen Breyer, Rut Bejder Ginzburg Ruth Bader Ginsburg i Dejvid Souter David Souter�su se pridružili protestu kojega je napisao Stivens. Ova manjina je optužila odlaganje prebrojavanja kao kr�enje konstitucionih procesa pa i demokratskih principa.

Jasno je da je Vrhovni Sud Floride bio unutar svojih legalnih i konstitucionih prava u svojoj interpretaciji državnog izbornog zakona i odluci za prebrojavanje glasova. �ta je, s druge strane, nevjerovatan čin ove sudske prevare i prekomjernog uplitanja je da Vrhovni Sud SAD opoziva državnu odluku a da nisu ni saslu�ali argumenat po tom legalnom pitanju. Kao �to je mi�ljenje Sudije Stivensa izjavilo:"Po pitanju državnog zakona, mi smo dosljedno po�tovali mi�ljenja najvećih sudova država."

Bu�ova kampanja nije pružila legalnu bazu za odlaganje prebrojavanja glasova, manjina je izjavila, �to zahtjeva dokaz da bi Bu� propatio nenadoknadivu �tetu kada bi se prebrojavanje nastavilo. "Brojanje svakog legalnog glasa ne može predstavljati nenadoknadivu �tetu," njihova odluka je tvrdila. "S druge strane, postoji opasnost da bi odlaganje prebrojavanja moglo prouzrokovati nenadoknadivu �tetu braniteljima [t.j. Gorovoj kampanji]�i važnije od toga, javnosti... Spriječavanje zavr�etka prebrojavanja će neminovno baciti ljagu na zakonitost izbora."

Ova sudska manjina je vrlo jasno izrazila da smatra odluku Vrhovnog Suda Floride potpuno opravdanu, i po zakonu Floride i po pitanju �irih demokratskih razmatranja. "Kao fundamentalnije pitanje," Stivens je napisao, "odluka suda Floride odražava osnovne principe, svojstvene na�em ustavu i na�oj demokratiji, da se svaki legalan glas mora uračunati."

Činjenica da većina sudija najvi�eg suda u zemlji odbija ovakvu elementarnu reafirmaciju najvi�ih narodnih prava je nevjerovatan komentar o truležu američke demokratije. Sudije za koje niko nije glasao poku�avaju da uni�te pravo na glasanje.

Četiri od pet sudija Vrhovnog Suda koji su glasali da se zaustavi brojanje glasova na Floridi�Glavni Sudija Viliam Renkist William Rehnquist, Klarenc Tomas Clarence Thomas, Sandra Dej Okonor Sandra Day O'Connor i Antoni Kenedi Anthony Kennedy�nisu čak ni obrazložili razlog svojih akcija. Samo je Skalija, koji pozira kao intelektualni lider desničarske frakcije, objavio kratko usagla�eno mi�ljenje, koje je sačinjeno od niza ciničnih laži.

Skalija je napisao, "Ključno pitanje nije, kao kod onih koji su se izjasnili protiv mi�ljenja suda, da li 'brojanje svakog glasa može predstavljati nenadoknadivu �tetu. ' Jedno od najosnovnijih pitanja u apelu kojeg smo mi prihvatili je upravo to, da li su oni glasovi za koje se naredilo da se prebroje, pod razumnom interpretacijom zakona Floride, 'legalni glasovi'."

Ovo je nevjerovatna izmi�ljotinja. Bu�ova kampanja nije uop�te ni podnijela žalbu da podglasovi undervotes [glasački listovi koje ma�ine nisu registrovale�prim. prev.] na Floridi nisu "legalni glasovi". Skalija je ovo u potpunosti izmislio, i bez poku�aja da objasni kako je "interpretacija zakona Floride" mogla postati pitanje Vrhovnog Suda. Ovi glasovi su neosporno bili legalni, i izglasali su ih registrovani glasači. Bezbroj drugih biroa i referenduma 7. novembra, od SAD senatora pa nadolje, su ih registrovali kao legalne glasove.

Ne radi se o legalnosti ovih glasačkih listova, nego činjenici da ma�ine za brojanje glasova nisu uspjele da otkriju izbor kandidata predsjedničke trke. Bilo da su ma�ine bile u kvaru ili da glasači nisu odabrali kandidata se može ustanoviti samo putem ručne inspekcije glasačkih listova. Ali upravo to je ono �to desničarska većina nastoji da spriječi.

Prebrojavanje takvih glasova, prema izjavi Skalije, "po mom mi�ljenju prijeti da zada nepopravljivu �tetu molitelju [Džordžu Bu�u], a i zemlji, time �to bi to bacilo ljagu na ono �to on smatra legitimno�ću ovih izbora. Da prvo izbroji� glasove, pa da tek potom odluči� o pitanju legalnosti, nije recept za stvaranje rezultata izbora koje prihvata javnost [i] koje zahtijeva demokratska stabilnost."

Ovim riječima Skalija priznaje da je odluka o zaustavljanju prebrojavanja done�ena da bi se za�titila politička vjerodostojnost prava Džordža Bu�a da bude predsjednik, putem spriječavanja prebrojavanje glasova koje bi donijelo suprotne rezultate. Da se na Floridi prebrojalo dovoljno glasova da bi se dokazalo da je Gor osvojio izbore, on smatra, bilo bi nemoguće pridobiti "narodno odobrenje" za predsjedni�tvo Bu�a.

Bu�ovi odvokati su izrazili ovu zabrinutost u svom izvodu sudu, u kojem su napali odluku Vrhovnog suda Floride jer je prouzrokovala "priličnu vjerovatnoću da će progla�enje guvernera Bu�a 26. novembra pobjednikom elektoralnih glasova Floride biti dovedeno u neizvjesnost�ili će to značiti povlačenje ovog progla�enja�" Drugim riječima, zatražili su od suda da blokira prebrojavanje glasova jer bi u suprotnom Bu� izgubio.

Gorovi advokati su se usredsredili na ovo priznanje u svom izvodu Vrhovnom Sudu. U njemu su ovako započeli: "Zahtjev molioca [Bu�a�prim. prev.] da se zaustavi prebrojavanje glasova sadrži jednu nevjerovatnu tvrdnju: zbog navodnog cilja unaprijeđenja interesa glasača, molioci zahtijevaju da ovaj sud pod hitno zaustavi prebrojavanje glasova. Njihova iznenađujuća tvrdnja je da se kandidatu za javni biro može nanijeti nepopravljiva �teta putem procesa razboritog proučavanja i tabulisanja volje glasača. Ova pretpostavka je u suprotnosti sa ustanovljenim zakonom, SAD Ustavom, i osnovnih principa demokratije."

Posljednje pitanje koje je Skalija naglasio je odluka suda Floride da ne propi�e specifične kriterije onoga �to sačinjava jedan glas. On je izrazio sumnju u "ispravnost, ustvari konstitucionalnost, dozvole da se standard za određivanje namjera glasača�ulegnuti ili viseći otpaci usljed bu�enja glasačkih listova�razlikuje od oblasti do oblasti."

Ovdje Skalija odjekuje histeričnom propagandom Bu�ove kampanje, a i medija, o tome da su 64 oblasti navodno koristile 64 različita standarda za brojanje glasova. Ovo čitavo pitanje je, međutim, jedno odvraćanje pažnje od glavne stvari. Ostavljanje takvih odluka lokalnim izbornim funkcionerima je karakteristično za zakone o prebrojavanju u većini SAD država, uključujući Floridu.

Čak �ta vi�e, postoji �iroka varijacija u metodi "određivanja namjere glasača" od lokacije do lokacije �irom Sjedinjenih Država. Neke op�tine koriste biračke ma�ine, neke sprave za bu�enje karti, neke glasačke listiće koji su obilježeni olovkom i optički skanirani, neke ručno izbrojane papirne glasačke listiće. Ovo pravilo koje sugeri�e Skalija ne samo da bi učinilo floridsko prebrojavanje nekonstitucionim, nego i cijele predsjedničke izbore i sve druge izbore u Americi.

Vrhovni Sud Floride je odbio da objasni detaljne kriterije jer takve kriterije i ne postoje u zakonodavnom tijelu Floride ili državnim izbornim zakonima. Umjesto toga, podržao je legalne standarde uslovljene državnim zakonom�naime da sami lokalni funkcioneri poku�aju da odrede "namjere glasača" iz izgleda glasačkih listova.

Ovdje se ponovo razotkriva nevjerovatna dvosmislenost Bu�ove kampanje i većine Vrhovnog Suda. Bu�ova kampanja je apelovala originalnu odluku suda Floride, koja je pomjerila krajnji rok za ovjerenje glasanja od 14. novembra do 26. novembra, tvrdeći da je to bio ilegalan i nekonstitucijalan sudski čin koji manje ili vi�e predstavlja prepisivanje izbornog zakona Floride. Skalija, Renkvist i ostale desničarske sudije su se grčevito prihvatili ovog pitanja na prvim saslu�anjima pred Vrhovnim Sudom 1. decembra.

Sada Skalija i Bu�ova kampanja javno optužuju Vrhovni Sud Floride jer nije prepisao izborni zakon Floride putem uspostavljanja novih, jednolikih standarda za brojanje ulegnutih i visećih otpadaka od bu�enja glasačkih listova, i drugih pokazatelja namjera glasača.

Cinično nepo�tenje ovih argumenata pokazuje reakcionarni karakter stava kojeg su zauzeli Skalija i većina suda. Oni ne rasuđuju dosljedno prema legalnim principima, čak ni konzervativnim. Umjesto toga, oni počinju od željenog cilja�ustoličenje Džordž W. Bu�a u Bijelu Kuću�i od tog cilja rade unatrag, iskori�tavajući bilo koje legalne i konstitucione izgovore koje su u mogućnosti da izmisle da bi opravdali taj rezultat, bez obzira na nedostatak bilo kakve povezane logike.

Postoji očigledan elemenat bestidnosti i očajnosti u ovim legalnim mahinacijama. Nikada prije jedan američki predsjednički kandidat nije poku�avao da uđe u Bijelu Kuću poslije gubljenja u op�tem popularnom glasanju pa i u izbornom, elektoralnom glasanju. Bu� je upotrijebio ma�ineriju državne vlade Floride�pod kontrolom njegovog brata, guvernera Džeb Bu�a Jeb Bush�u poku�aju da prevrati volju naroda Floride i američkog naroda uop�te. Sada, sa potporom predusretljivih medija i Vrhovnog Suda koji je natrpan desničarima, ova anti-demokratska zavjera dolazi kraju.

Pla�ljiva i stidljiva reakcija Gorove kampanje i Demokratske Partije prema ovoj reakcionarnoj odluci je dalja demonstracija bankrotstva liberalizma i njegove nesposobnosti da brani demokratska prava protiv ovog desničarskog napada. Kontrast sa zlobnosti republikanaca je nevjerovatan. Poslije odluke Vrhovnog Suda Floride u petak, Bu�ovog predstavnika Džejms Bejkera James Baker nije grizla savjest kada je objavio prezirnu reakciju, optužujući većinu suda kao prisvojitelje, otimače, sugeri�ući da je ta odluka od 4 naprema 3 bila svojstveno nezakonita, i prijeteći da poni�ti njihove akcije putem apela Vrhovnom Sudu SAD, zakonodavnom tjelu Floride, i Kongresu koji je pod kontrolom republikanaca.

Ali poslije subotnje odluke od 5 naprema 4 da se zaustavi prebrojavanje, legalni i politički predstavnici Gora nisu javno izrazili ljutnju, prkos ili čak ozbiljniju kritiku. A za�to nema o�trog reagovanja i bijesa? Za�to ne postoji volja da se kaže ono �to svako zna: većina Vrhovnog Suda je ko-zavjernik u desničarskom poku�aju da otmu predsjedni�tvo. Umjesto toga, Gorov glavni advokat Dejvid Bojz David Boies, je ponavljao kako je sud zakonit i prav.

Tokom izborne kampanje, Gor je neprestano ukazivao na opasnost da će Bu� postaviti vi�e sudija poput Skalije i Tomasa kao argumenat da se glasa za demokrate. Sada kada se Skalija i dru�tvo otkrivaju kao sudski razbojnici u ratu sa demokratijom, Gor ostaje dosljedan absurdnoj pretenziji da je vrhovni sud neutralni arbitar iznad političke borbe. Na ovaj način, demokrati doprinose pretenziji da je ono �to se sada događa neka vrsta razumnog praktikovanja sudske rasprave, a ne neko prljavo i kriminalno kr�enje demokratskih prava.

Čak i ako u ponedjeljak ne bude potpunog prevrata odluke Vrhovnog Suda Floride poslije odluke [Vrhovnog Suda SAD�prim. prev.] o odlaganju prebrojavanja, zastoj u prebrojavanju glasova je već imao veliki efekat, zbog toga �to je preliminarni datum za zaključivanje selekcije izbornog tjela Floride 12. decembar. Citirajući obskuran zakon iz 1887. na koji se nikada ranije nije pozivalo, zakonodavno tjelo Floride, koje je pod kontrolom republikanaca, je zaprijetilo da će nametnuti spisak Bu�ovih izbornih predstavnika, bez obzira na glasove naroda ove države, ako se selekcija izbornog tjela ne finalizuje do 12. decembra. Zadovoljenje ovog vremenskog roka je bilo jo� vi�e otežano zbog dvodnevnog odlaganja prebrojavanja glasova kojeg je nametnuo Vrhovni Sud.

U slučaju da Vrhovni Sud krene ka odluci koja podržava Bu�ovu kampanju i ugu�uje glasove desetine hiljada floriđana, to bi predstavljalo napad na demokratska prava koji nema usporedbe, u smislu njegove nemilosrdnosti i cinizma, jo� od sramne Dred Skot Dred Scott odluke 1857. Tom odlukom, Vrhovni Sud je podržao sistem ropstva i izjavio da su Crnci imovina i da ne mogu biti građani. Danas je ovaj isti sud na ivici odluke jednako fundamentalne, progla�avajući da desničarska manjina, a ne glasovi američkog naroda, trebaju odabrati sljedećeg predsjednika.

Borbe tokom pro�lih mjeseci su razotkrile da postoji vrlo malo podr�ke za demokratiju u visokim e�alonima američkog dru�tva�u korporativnim krugovima, među političarima i sucima, i u medijama. Desničarski elementi su sve vi�e svjesni činjenice da ne mogu da nametnu svoj ekonomski i socijalni program�ogromno rezanje poreza za bogate, ru�enje svakih državnih i socijalnih programa, eliminacija svih prepreka korporativnoj Americi�unutar demokratskog sistema.

Postoji sve veća saglasnost u vladajućim krugovima o potrebi da se krene prema autoritativnom režimu i da se izbace demokratske strukture i institucije koje su sačinjavale bazu SAD tokom njihove istorije. Ova saglasnost se izražava u okrutnosti i agresivnosti republikanaca, u besramnoj propagandi medija, u bojažljivosti i kukavičluku demokrata, i glupom i samozadovoljnom stavu liberalnih i akademskih krugova.

Na kraju krajeva, kriza izbora 2000. demonstrira da se politički oblici u SAD usklađuju sa socijalnom strukturom zemlje, koja sve vi�e predstavlja oligarhiju bogatih, sa manjinom nevjerovatno obogaćenom od uspona berznog trži�ta, i sa velikom većinom koja se suočava sa sve težom borbom za opstanak.

Međutim, uspjeh desnice će se pokazati iluzornim. Bogate elite mogu da se odreknu čak i pretenzija o demokratskim principima, ali se �iroki slojevi američkog naroda jo� uvijek nisu angažovali niti su imali posljednju riječ o ovome. Do sada, kriza izbora 2000. je preuzela oblik okrutne borbe unutar vladajuće elite. Ali borbe koje se tu vode su od najvi�eg značaja za cijeli narod. Kada napadi na osnovna demokratska prava budu očigledniji i politička pitanja se razjasne u svijesti miliona ljudi, ovi događaji će imati efekat ogromne radikalizacije masa. Priprema se pozornica za masivne dru�tvene i političke potrese u Americi.