Buchanan Zacrtava Fa�ističku Platformu Na Konvenciji Reformne Partije SAD-a
Jerry White
12. avgusta 2000.
Patrick Buchanan je zacrtao ekstremnu desničarsku politiku kojom namjerava da zasnuje svoju kampanju za predsjednika SAD-a u svom svečanom govoru ispred svojih podržaoca pro�le subote naveče na skupu Reformne Partije u Long Beach-u, California. Pro-Buchanan-ovi izaslanici su dan ranije jednoglasno predložili ovog iskusnog republikanca za kandidata, dva dana po�to su blokirali protivničke izaslanike da budu prisutni na sastanku.
Protivnici Buchanan-a�uglavnom podupirači Texas-kog milijardera i osnivača partije Ross Perot-a�su održali zaseban sastanak, predloživ�i doktora iz Iowa-e i biv�eg kandidata za Natural Law Party Partiju Prirodnih Zakona John-a Hegelin-a i milionera iz Silicon Valley-a Nat-a Goldhaber-a kao svog predsjedničkog i potpredsjedničkog kanditata. Optužujući Buchanan-a da kr�i pravila partije, podupirači Hegelin-a su pokrenuli sudski postupak sa Federalnom Izbornom Komisijom i zahtjevaju da ona spriječi Buchanan-a da primi 12,6 miliona dolara od fondova federalne kampanje namijenjenih onima koji se kandiduju. Anti-Buchanan-ova Reformna organizacija i njihov kandidat dijele iste desničarske pozicije sa Buchanan-ovom strankom.
U svojim opaskama u subotu naveče, Buchanan je apelovao na religioznu zaostalost i ksenofobiju dok je pozivao na rezervne polise desnice kao �to su smanjenje poreza i eliminisanje "velike vlade." Pozvao je "beskućne konzervativce" u Republikanskoj Partiji, uznemirene Bush-ovom namjerom da se udalji od religiozne desnice i u�utka partijske napade na abortuse, da se pridruže Reformnoj Partiji. "Republikanci bježe dalje od života," on je rekao, "ali sve dok sam ja živ neću zapostaviti [nerođenu djecu Amerike]�jer je njihova briga i moja briga, i njihov put je božji put."
Istovremeno je Buchanan nastojao da nađe �iru podr�ku putem pseudo-narodnjačkog apela namijenjenog dijelovima srednje klase i radničke klase pogođene korporacijskim rezanjem radnih mjesta, ekonomskom nesigurnosti i opadanjem životnog standarda. Iskori�tavajući stvarnost da ni jedna od glavnih političkih partija ne oslovljava ova pitanja, Buchanan govori, "Ispod privida na�eg blagostanja, postoji duboka uznemirenost kod na�eg naroda, slutnja među na�im narodom koja je bila ignorisana na festivalu u Philadelphia-i [Republikanska nacionalna konvencija]."
Za ovo on ne okrivljuje profit sistem�kojeg je on branio kroz čitavu svoju političku karijeru�već �to on naziva "rasprodajom" američke ekonomske i političke neovisnosti od strane Washington-skih političara. Navodeći primjer radnika željezare u West Virginia-i koji su izgubili svoja radna mjesta zbog jeftinijeg inostranog uvoza, on je izjavio da su američki radnici bili "izdani od strane Clinton-a i žrtvovani bogovima Globalne Ekonomije."
Radnici, on je tvrdio, mogu da se odbrane samo ako podržavaju američku kulturu i "nezavisnost" protiv internacionalnih financijera i ustanova "globalne vlade" poput Svjetske Trgovinske Organizacije, Internacionalnog Monetarnog Fonda i Ujedinjenih Nacija, koje su, kako on tvrdi, iskvarili Demokrate i Republikance. Upotrijebljavajući retoriku podmazanu nijansom anti-semitizma, on izjavljiva, "Tu mora postojati jedna partija koja je odlučna da otjera mjenjače novca iz hramova na�e civilizacije."
Onda je Buchanan, koji je pisao govore za Nixon-a za vrijeme Vijetnamskog Rata i Reagan-a za vrijeme američkog vojnog nadmetanja protiv SSSR-a, napao sankcije SAD-a protiv Iraka i rat protiv Jugoslavije kao primjere "sile drske nadutosti" i napore SAD-a da izgrade "carstvo." On je napao ove vojne intervencije sa gledi�ta da su one služile interesima Ujedinjenih Nacija i "Novog Svjetskog Poretka," a ne vitalne interese SAD-a.
"Nećemo vi�e prolivati krv na�ih vojnika koji ratuju ratove drugih zemalja," rekao je. Buchanan je kasnije jasno stavio do znanja da je potpuno u saglasnosti sa vojnim pripremama protiv onoga �to on smatra ozbiljnim protivnicima SAD-a, kao �to je "Komunistička Kina," za koju tvrdi da progoni hri�ćane, poplavljuje Ameriku jeftinom robom i "zvecka raketama prema SAD-u."
Javno optužujući Demokrate i Republikance da zavjeravaju "ubiti na�u dragu republiku," Buchanan je rekao, "Mi ćemo povratiti svaki gram izgubljene američke nezavisnosti. Izve�ćemo ovu zemlju iz STO-a, izvesti je iz IMF-a, i ja ću lično reći Generalnom Sekretaru UN-a Kofiju Ananu: Va� UN rok je istekao; ima da napustite SAD, i ako niste vani do kraja godine, poslaću vam deset hiljada Marinaca da vam pomognu da se spakujete."
Uz klicanje i aplauz od uglavnom publike srednje klase, obećao je da će udariti tarifu od 10 odsto na uvoz robe i da će ukinuti sav porez sitnim poslodavcima.
Poslije poziva za ukidanje federalnih agencije kao �to je Agencija Unutarnjih Poreza na Prihod i Ministarstvo �kolstva, i povraćanje molitvi u �kole, Buchanan se lansirao u prepucavanje protiv useljenika. Osvrnuo se na priču o jednoj staroj ženi u Arizona-i koju su napali kriminalci�time podrazumijevajući meksičke useljenike. Osudio je "političare kao kukavice koji su odbili da vr�e svoju dužnost u odbrani granica SAD-a." Kada bi on postao predsjednik, Buchanan je izjavio, "sva vojska SAD-a će se vratiti kući iz Kosova, Kuvajta i Koreje; i postaviću ih na granice Arizona-e, Texas-a i California-e; i počećemo se zalagati prvo za Ameriku."
Prije njegovog govora, Buchanan-ov saradnik, Ezola Foster, lider kampanje za anti-useljeničku Propoziciju 187 u California-i, je javno osudio postojanje "stranih zastava u na�im učionicama, a ne Stare Slavne." Ona je odbacila izdavanje glasačkih instrukcija u drugim jezicima osim engleskog, i rekla je: "Na� ustav kaže: 'Mi, narod Sjedinjenih Američkih Država,' a ne 'Mi, narod svijeta.'" Neprestano je bila prekidana povicima "USA, USA!"
Poput njihovih kolega u Evropi�kao Haider u Austriji i Le Pen u Francuskoj�Buchanan poku�ava da iskoristi socijalno nezadovoljstvo usljed ekonomskog pritiska i ravnodu�nosti političkog ustrojstva sa namijerom da uspostavi politiku fa�izma. On tjera ekstremnu logiku ekonomskog nacionalizma kao �to je potpomaže sindikalna birokratija AFL-CIO i političke figure kao predsjednički kandidat Zelene Partije Ralph Nader, kao i razne protestne organizacije poput "anti-globalizacije." Do stepena do kojeg takve snage zastupaju nacionalnu nezavisnost i nacionalnu državu kao protivotrov sili tranznacionalnih korporacija i banaka, one pripremaju ideolo�ko gorivo, namijerno ili nenamijerno, za fa�ističku politiku Buchanan-a i njemu sličnih karaktera.
Ovo stanovi�te je zasnovano na pogre�noj tvrdnji da američki radnici imaju zajedničke interese sa "svojom" kapitalističkom klasom�zbog svoje zajedničke nacionalnosti�i tako služi da blokira ujedinjenu internacionalnu borbu radničke klase protiv globalnih korporacija.
Uprkos tužbi anti-Buchanan-ove frakcije Reformne Partije, politika Reformne Partije i njen klasni karakter su je gurale u pravcu desnice. Milijarder Ross Perot, koji je sarađivao sa Buchanan-om u kampanji protiv NAFTA (Sjeverno Američki Slobodni Trgovinski Ugovor) sa Mexico-om i Canada-om, osnovali su partiju na bazi ekonomskog nacionalizma i pro-kapitalističke politike. Dok kritikuje najočiglednija stanovni�ta korumpiranog političkog sistema, Reformna Partija brani ekonomske i klasne temelje tog sistema.