Rusija Vr�i Invaziju Cečnje
Vladimir Volkov
2. oktobra 1999.
Hiljade ruskih trupa su prodrle u sjevernu Čečnju u pratnji od vi�e od 1.000 oklopnih vozila. Ruske jedinice, prote�ući se preko 80 kilometara, su u�le 5 kilometara u čečenjska sjeverna područja Naurski i �olkovski.
Izvje�tava se da čečenjski borci kopaju rovove da blokiraju ruski prodor. Posebna grupa je pre�la iz Ingu�etije do zapada Čečnje, u pokretu prema gradu Bamutu oko 30 kilometara jugoistočno od čečenjskog glavnog grada, Groznog.
U međuvremenu, ruski avioni su nastavili desetodnevno bombardovanje čečenjskih ciljeva. Rusko Ministarstvo za Vanredna Stanja je priznalo da je 78.000 ljudi pobjeglo od zračnih napada u Čečnji, i većina ih se kreće ka Ingu�etiji, gdje pristi�u u stopi od 5.000 do 6.000 dnevno. Ako se borbe nastave, moglo bi tu biti preko 200.000 izbjeglica. To je jednako cjelokupnom broju stanovnika Ingu�etije. Susjedni Dagestan je zatvorio svoje granice sa Čečnjom, ostavljajući hiljade izbjeglica zotočene blizu granice bez hrane.
Ruski Ministar Vanjskih Poslova Igor Ivanov je opisao Čečnju kao "unutra�nji problem Rusije", dodajući da Rusija "poduzima sve neophodne mjere da bi legalna borba sa terorizmom imala manje posljedica po civilno stanovni�tvo".
Ruski zračni napadi na čečenjske mete se opravdavaju na osnovu toga da je Čečnja baza za islamske separatističke trupe u Dagestanu, pod vodstvom �amila Basajeva i Abu Kataba. Poslije nedavnih eksplozija bombi u Moskvi i Volgodonsku, ruski premijer Vladimir Putin je izjavio da se treba uspostaviti "bezbjednosni koridor" oko Čečnje, popraćen napadima na separatistička upori�ta.
Ovo se u praksi primijenilo 23. septembra, kada su započeli prvi projektilski napadi na Grozni. Aerodrom �eik Mansur, koji je udaljen 2 kilometra od centra grada, je bio prva meta. Napadi su se nastavili slijedećeg dana, i bili su koncentrisani na Oktobarsku četvrt, koju kontroli�e islamska opozicija već nekoliko mjeseci. Skladi�ta nafte i rafinerija u sjeverozapadu Groznog su također bili bombardovani. Prema ruskim izvorima, oni su pod kontrolom Basajeva. Rafinerija je počela da gori �estoko i obavila je Grozni u oblak dima.
Međutim, protivno tvrdnjama ruskih vlasti, na meti je bilo civilno stanovni�tvo. Predstavnici Čečnje izvje�tavaju da su ruske zračne misije letjele protiv "miroljubivih sela", uključujući �olkovskoje, Na�aj Jurtovskoje i �aroiskoje, kao i jedno selo 3 kilometra od Groznog.
Čečenjski izvori ka�u da je do sada stradalo preko 200 ljudi. Čečenjski pod-sekretar dr�ave Ahmadov je ukazao da je situacija u Groznom ote�ana priticanjem 30.000 izbjeglica iz pograničnih područja. Tu je Rusija koncentrisala svoje napade protiv pobunjenika. "Blokada znači da nismo u mogućnosti da im pomognemo," objasnio je Ahmadov.
Čečenjsko vodstvo tra�i brzo rje�enje i upozorilo je protiv �irenja sukoba. Na udru�enom sastanku čečenjske skup�tine, vlade i �arija komiteta, osnovao se komitet za odbranu i nametnulo se vanredno stanje u republici. Pripremio se odbrambeni plan za glavni grad "u slučaju ruske agresije", kao i "specijalne mjere u slučaju nastavka zračnih napada i artiljerijskog bombardovanja čečenjskih gradova i sela".
Predsjednik Čečnje Aslan Ma�kadov je uputio poziv da se "problemi rije�e za pregovaračkim stolom, i ako je potrebno, tra�enjem savjeta i pomoći od treće strane, kao �to su međunarodni posmatrači".
Eskalaciju ruskih ratnih mjera u sjevernom Kavkazu potpoma�u snage u Kremlju koje vide progla�enje vanrednog stanja kao jedini način odr�avanja postojećih uslova vladavine unutar Rusije.
Po ovoj liniji se vodi velika kampanja među ruskim političarima, koju podr�ava masovna medija. Na primjer, ministar Unutra�njih Poslova Vladimir Ru�ailo je objasnio: "Prvi put u istoriji Rusije, kriminalci su uspostavili kontrolu nad jednom od federalnih dr�ava, i uz znatnu inostranu podr�ku, su razvili prevratničke aktivnosti unutar Rusije." On je nastavio, "Njihova meta se sastoji od najva�nijeg geo-strate�kog područja zemlje, njihov cilj je stvaranje kriminalne enklave gdje međunarodni teroristi mogu nesmetano vje�bati. To će pro�iriti njihove djelatnosti na cijeli svijet.
Neposredno prije invazije, ruske novine su poredile situaciju u Čečnji sa metodama koje je NATO koristio u ratu protiv Jugoslavije. List Izvjestija je citirao zvaničnu politiku po kojoj "ciljevi koji se bombarduju su oni koji su direktno ili indirektno povezani sa infrastrukturom trupa Basajeva i Kataba". List je potom nastavio: "U stvarnosti, to znači metodičko uni�tenje svega �to bi moglo stati na putu izvr�avanja specijalnih operacija�. Ova taktika je gotovo potpuna kopija metoda koje su NATO dr�ave primijenile protiv Jugoslavije."
Ovo je poku�aj da se opravda eskalacija ruskog militarizma putem citiranja presedana koji je uspostavio NATO, i da se suprotstavi bilo kojim protestima zapadnih vlada zbog bombardovanja Čečnje. U međuvremenu, Dr�avni Sekretar SAD-a Madeline Albright je upozorila Rusiju da ne dozvoli eskalaciju ove situacije. Evropska Zajednica je u četvrtak objavila izjavu u kojoj ubijeđiva Moskvu da izbjegne reprizu rata sa Čečnjom 1994-96. zbog njenih te�nji ka nezavisnosti.
Napad na refineriju nafte u Groznom pokazuje da Rusija koristi sva raspolo�iva sredstva da zadr�i ovo geo-strate�ki va�no područje pod svojom kontrolom. Čečnja vi�e ne mo�e da se nosi sa unosnom proizvodnjom nafte od 835.000 tona iz svojih 1.500 izvora, kao i sa 120.000 tona godi�nje �to dolazi kroz ruski naftovod iz Azerbajd�ana.
Sve od početka sukoba u Dagestanu, međunarodni biznis konsortijum, se sve manje i manje oslanjao na Rusiju. Naftovod koji se gradi u Dagestanu mimoilazi Čečnju, ali zato sada le�i u sredi�tu novog izvora sukoba. Zbog blokade Čečnje, Rusija sada nije u stanju da ispuni svoje razne obaveze u isporuci nafte. Porasla je mogućnost da Gruzija preuzme isporuke nafte iz Azerbajd�ana.
Pripreme za rat na domaćoj sceni u Rusiji se moraju vidjeti kroz ovu vezu. Podstiče se atmosfera pogroma protiv onih iz Kavkaza, a iznad svih drugih, Čečenjaca. Oni sa tamnijom puti su bili samovoljno hap�eni, i mnogi od njih su bili napadani na surov način. Glavni podstrekač ovoga je gradonačelnik Moskve Juri Lu�kov, koji je kandidat u predstojećim skup�tinskim izborima, i koji se zala�e za politiku "reda i mira".
Ovdje medija opet pru�a neophodnu podr�ku kremljinskim ratnim poklicima. Zločini koje vr�e kavkaske bande nad ruskim civilima i vojnicima se neprestano prikazuju, dok �tampa uop�te i ne spominje činjenicu da čečenjsko civilno stanovni�tvo trpi glavni teret ruskih vojnih napada.
Ova ratna kampanja je otvorila put čak i jo� većim napadima na demokratska prava ruske radničke klase. Duma je 24. septembra je sprovela zakon koji dodjeljuje jo� vi�e moći tajnoj policiji (FSB). Ovo pro�iruje nadle�nost FSB-a po pitanju zauzimanja imanja i kuća i u toku pretra�ivanja vozila. Ako je potrebno, mo�e ograničiti slobodu kretanja građana, prisiliti ih u kućni pritvor, ili primorati ih da ustupe svoja imanja i kuće FSB-u.
Ovaj zakon je jednoglasno usvojilo 305 delegata Dume. Suočeni dolazećim skup�tinskim izborima i stalnim financijskim skandalima zbog veza između Kremlja i Mafije, Kremlj poku�ava da sačuva kontrolu nad situacijom putem stvaranja atmosfere straha i zastra�ivanja i polaganja temelja za progla�enje vanrednog stanja.
Borba između navodno u�asnog i moćnog neprijatelja se koristi da se narodna mr�nja prema kremljinskoj oligarhiji usmjeri ka drugom pravcu. "Po mom mi�ljenju, najva�nija stvar je učvr�ćenje dru�tva i zajednice," izjavio je premijer Putin. "Na�a je du�nost da se ujedinimo oko najva�nijeg zadatka: za�tita na�ih građana od terora i odbrana na�e dr�ave."