Dru�tvena Kriza U Poljskoj Na Tački Ključanja
Brigitte Fehlau
13. oktobra 1999.
Rasprostranjeni protesti su izbili kao rezultat drastičnog rezanja u socijalnoj za�titi i uslugama, čime poljska vlada poku�ava da ispuni uslove za ulazak u Evropsku Zajednicu. Poljoprivrednici, rudari, metalski radnici i zdravstveni radnici su iza�li na ulice.
Početkom oktobra je 30.000 ljudi u Var�avi demonstriralo protiv ekonomske i socijalne politike vlade Jerzy Buzek-a, koji predvodi koaliciju AWS-a (Izborna Kampanja�Solidarnost) i UW-a (Savez Slobode). Obe ove organizacije se sastoje isključivo od biv�ih članova i lidera sindikata Solidarnost.
1997. je AWS/UW koalicija do�la na vlast sa ciljem reorganizacije privrede. Danas je dru�tvena i socijalna situacija eksplozivnija nego ikada, i vladu jo� vi�e preziru nego njene prethodnike od 1989. Nedavne ankete pokazuju da bi 45 posto stanovnika Poljske �eljelo da Buzek podnese ostavku. Njegov savez, koji je dobio 33,8 posto glasova u posljednjim izborima, bi danas dobio samo 17 posto. UW bi dobio samo 10 posto glasova, �to je manje od 13,4 posto u pro�lim izborima.
Za Poljsku se smatralo da je jedan od najvjerovatnijih kandidata za ulazak u EZ, ali sada postoji rastući skeptisizam. Tokom posjete Poljskoj prije dvije sedmice od strane biv�eg italijanskog premijera Prodi-ja, koji je sada predsjednik komisije EZ-a, glavni poljski pregovarač sa EZ-om, Jan Kulakovsky, je izjavio da Poljskoj vi�e nije tako nu�no da uđe u EZ prije godine 2002. Poljska bi bila zadovoljna ako bi se odredio tačan datum tokom EZ samita u Helsinki-ju u decembru. Neimenovani zapadni diplomati su bili citirani govoreći da je razlog ovom preokretu rastuće napetosti unutar Poljske, poslije poku�aja da se ispune uslovi za ulazak u EZ.
Proučavanje situacije u poljoprivredi, metalurgiji, rudarstvu i dr�avnom sektoru razotkriva da se privreda suočava sa propasti. Za većinu poljskog naroda, situacija je daleko od ru�ičaste. To �to preovladava je nezaposlenost, niske plate, zdravstvena za�tita u raspadu, pogor�ano stanje u sistemu obrazovanja, i rastuća dru�tvena i socijalna nevolja na selu.
U skoro svakoj grani privrede su nesavladivi problemi. Poljska nije u stanju da proizvodi po konkurentnim cijenama, i svaki poku�aj da se privreda modernizuje da bi se ispunili zahtjevi svjetskog tr�i�ta, izaziva sna�ne dru�tvene sukobe.
Zbog stalnih protesta �irokih slojeva stanovni�tva, Buzek je bio primoran da učini ustupke. Zbog toga se reorganizacija rudarstva, koju zahtijeva Svjetska Banka, odvija tako sporo, �to je navelo Svjetsku Banku da objavi da će privremeno zaustaviti kredite Poljskoj.
Svjetska Banka zahtijeva masivna otpu�tanja s posla, čega se poljska vlada ustručavala izvr�iti sve do sada, u strahu od reakcije rudara. Od početnih 67 rudnika, 53 ih jo� radi.
Juna ove godine je vlada najavila plan za isplatu novčane nadoknade. Rudarima koji su bili spremni da voljno napuste svoje poslove, je bilo ponuđeno 44.000 zlota (oko 12.200 američkih dolara). Prihvatanjem ove premije, za koju se tvrdilo da je prvi korak ka samo-zaposlenju, rudari su izgubili svo pravo na socijalnu za�titu za nezaposlene. Uprkos tome, 17.000 rudara se prijavilo. To je dovelo do toga da je vlada odjednom prekinula ovaj program, na osnovu toga da nije bilo dovoljno novca da se radnicima isplati nadoknada. Mnogi rudari su dobili dionice u rudnicima umjesto obećanog novca.
Značajan dio poljske privrede se sastoji od poljoprivrede. Nekih 18,5 miliona hektara zemlje se obrađuje, tj., 59,1 posto zemlji�ta u dr�avi. Vi�e od trećine stanovni�tva �ivi na selu i ovisi od poljoprivrednog sektora. Međutim, to ne znači da za ove ljude ima posla. Suprotno je slučaj. Nezaposlenost najbr�e raste na selu.
Dru�tvena situacija kojom su suočeni poljoprivrednici i farmeri je u su�tini ista. Milioni poljskih poljoprivrednika �ive ispod nivoa siroma�tva. Prosječna zarada na selu je 60 posto ni�a nego u gradovima. Čak i 10 posto poljoprivrednika koji su citirani u statistikama kao "dobrostojeći" imaju prosječnu zaradu od samo 1.500 američkih dolara godi�nje.
Isprva su mnogi poljoprivrednici podr�avali perspektivu ulaska u EZ, nadajući se da će time dobiti financijsku pomoć. Mnogi su se zadu�ili da modernizuju svoja imanja. Sada se suočavaju bankrotstvom jer nisu u stanju da otplate svoje dugove.
Polovina ovih imanja nisu vi�e od jednog hektara zemlje. Oni proizvode krompir i kupus, sa kravom i nekoliko svinja. Ne postoji pristojnog dovoda vode. U selima samo sve�tena lica i predsjednici op�tina imaju telefon. Bez dovoljno �kola i radnih mjesta, tu nema perspektive za djecu i omladinu. Posljedica toga je rastuća beznade�nost, očaj i alkoholizam.
Sada se 46 posto poljoprivrednika suprotstavlja članstvu Poljske u EZ. Oni se boje da bi to značilo kraj njihovim imanjima. Ovo je realistična tačka stanovi�ta.
EZ nije spremna da nastavi sa financijskom pomoći poljoprivrednicima u starijim zemljama članicama; sigurno neće biti voljna da uvede takvu pomoć za istočno-evropske dr�ave koje �ele da joj se pridru�e. Istovremeno, EZ zatrpava Istočnu Evropu sa jeftinim poljoprivrednim proizvodima. To je dovelo do gubitka Ukrajine I Rusije kao značajna izvozna tr�i�ta za poljsku poljoprivredu. Kao posljedica toga, poljski poljoprivrednici te�ko da mogu i�ta prodati. Cijene padaju i oni vi�e nisu u stanju da pokriju svoje tro�kove.
Početkom godine je izbilo nezadovoljstvo kada su poljoprivrednici blokirali ceste i granične prelaze, i borili se sa policijom sa zahtjevima da im se pobolj�a njihova dru�tvena i socijalna situacija. Ove proteste je organizovala Seoska Solidarnost, sindikat poljoprivrednika, i Samoobrona (Samoodbrana). Oni su zahtjevali zabranu uvoza mesa i mlijeka, kao i vi�e cijene za njihove proizvode. Da bi sklonila poljoprivrednike sa ulica, vlada je bila primorana da kupi ogromne količine svinjetine i da obeća reformu poljoprivrednog sektora.
U poku�aju da se utvrdi i doka�e kao govornik protesta, izvjesni Andrzej Lepper je usvojio jedan krajnje ekstremni nacionalistički stav. Prije 1989. Lepper je bio član Ujedinjene Poljske Radničke Partije (vladajuće staljinističke partije Poljske) i odgovoran za dvije poljoprivredne proizvodne komune. U 1991, on je sa drugim zadu�enim poljoprivrednicima kao �to je on, osnovao savez poljoprivrednika "Samoodbrana".
Od tada je on poku�avao da pro�iri svoj uticaj ne samo na poljoprivrednike, nego i na rudare, metalske radnike, i lučke radnike. On se buni protiv inostranog uticaja na Poljsku i "rasprodaju" zemlje u rukama sada�nje vlade. On je izjavio: "Zamisao da se Poljska vrati u Evropu ne znači ni�ta drugo nego degradaciju Poljske na status dvori�ta EZ-a�. To �to Bismarck i Hitler nisu bili u stanju da postignu i dobiju�Poljsku�se sada Nijemcima predaje na dlanu."
Njegov politički program, pod naslovom "Treći Put", je sna�no orijentisan prema Kini, gdje su industrije, uprkos privatizaciji, jo� uvijek nominalno u nacionalnim rukama, tj., stranci mogu posjedovati samo 49 posto dionica. Tokom ove godine, Lepper je pridobio ne�to podr�ke od poljoprivrednika. Samoodbrana ima oko 500.000 članova i Lepper �eli da učestvuje u slijedećim predsjedničkim izborima.
Vlada Buzek-a je u dubokoj krizi već vi�e nedjelja. Bankrotstvo vlade postavlja opasnost da ličnosti kao �to su Lepper mogu izbiti na povr�inu i povećati svoju podr�ku.
Vladajući savez se raspada. Ovo se u početku izrazilo u obliku skandala u koje je bila umije�ana poljska tajna policija. Čitavo rukovodstvo Ministarstva Unutra�njih Poslova je bilo smijenjeno.
Ministar Unutra�njih Poslova Janusz Tamoszevsky (AWS) je bio primoran da podnese ostavku kada se otkrilo da je imao veze sa tajnom policijom (SB) prije zauzimanja polo�aja. Janusz Palubicky (AWS), koji je nekoliko puta bio zatvaran pod biv�im staljinističkim re�imom, je privremeno preuzeo ovaj polo�aj.
Palubicky je odmah dao otkaz zamjeniku ministra Unutra�njih Poslova, Wojciech Brochvicz-u, kao i generalu Slavomiru Petelicky-ju, komandantu specijalne vojne jedinice "Grom". Vodeći političari Saveza Sloboda su nazvali Palubicky-ja "anti-komunističkim fanatikom koji je izgubio vezu sa stvarnosti" i postao je opasan po stabilnost. �tampa razotkriva nove detalje o onima koji su imali veze sa tajnom policijom na dnevnoj bazi.
Suočeni nepovoljnim javnim mnjenjem i stalnim javnim demonstracijama, Savez Slobode je objavio ultimatum, zahtijevajući promjenu vlade i ostavku predsjednika biroa zadu�enog za socijalnu za�titu, Stanislava Alota, kojeg podr�ava AWS. Savez Slobode ostaje pri tome da, ako se to ne desi u roku od sedmice dana, Buzek se mora smijeniti.
Nagli i duboki pad vladinog uspjeha ima neminovne posljedice za pokret Solidarnosti. Lideri ovog biv�eg sindikata, koji su organizovali proteste i �trajkove protiv staljinističkog re�ima u Poljskoj, su sudjelovali u gotovo svakoj vladi od 1989. Na primjer, ministar Dr�avne Blagajne Leszek Balcerovicz (UW) je dr�ao ovaj polo�aj pod četiri različite vlade, uključujući prvu vladu koju je predvodila Solidarnost pod Tadeusz Mazoviecki-jem, čija je politika "�ok terapije" srozala velike dijelove stanovni�tva na siroma�tvo, da bi se isplatili dugovi zapadnim bankama.