Odbijanje Americkog Senata Da Potpise Sporazum o Zabrani Nuklearnog Testiranja Najavljuje Novo Izbijanje Americkog Militarizma
Uredni�tvo
21. oktobra 1999.
Dva kritična gledi�ta u američkoj politici su udru�ila snage pro�le sedmice da odbiju Sveobuhvatni Sporazum za Zabranu Nuklearnog Testiranja 'Comprehensive Test Ban Treaty�CTBT'. Prvo se zasniva na ratnom stanju koje postoji između Republikanskog Kongresa i Clinton-ove administracije. Demokratski senator Robert Torricelli je bio jako blizu u svojoj ocjeni da pogodi smisao ovoga, kada je nazvao poraz ovog sporazuma "drugo glasanje za optu�nicu [protiv Clinton-a u slučaju Monica-e Lewinski�prim. prev.]."
I Bijela Kuća i Senatski Demokrati su pretpostavili da Republikanci neće forsirati naglu i nepromi�ljenu taktiku oko rasprave o sporazumu�kojem je očevidno nedostajalo dvije trećine glasova za odobrenje�sve do glasanja, kada je predsjednik, citirajući potrebe nacionalne sigurnosti, zvanično zamolio da se glasanje odgodi.
Na kraju krajeva, u pitanju je bio centralni dio američke vanjske politike, tj., odnosi Washington-a sa evropskim i azijskim saveznicima, i internacionalni ugled američkog predsjednika. Sve od odbijanja Versajskog Sporazuma za Mir poslije Prvog Svjetskog Rata, senat jo� nije glasao protiv jednog značajnog međunarodnog sporazuma koji je predsjednik potpisao. Moguće eksplozivne posljedice odbijanja ovog sporazuma o zabrani nuklearnog testiranja su bile naznačene vojnim prevratom u Pakistanu, samo dan prije glasanja senata.
Samo mjesec dana ranije su Pakistan i Indija, koji su testirali nuklearno oru�je 1998, bili uključeni u borbu oko spornog ka�mirskog područja. Clinton je usmjerio svoju diplomatiju u ovom zapaljivom indijskom potkontinentu putem zahtjeva da Indija i Pakistan potpi�u sporazum za zabranu nuklearnog testiranja.
Ali preovladavajuća kriza američkog političkog ustrojenja�u kojoj je protekla čitava 1998. godina u obliku seksualnog skandala Monica-e Lewinsky i tjeranja optu�nice, dosti�ući vrhunac ne�to prije osam mjeseci u senatskom sudskom postupku protiv Clintona�se i dalje nesmanjeno nastavlja. Jedan jak faktor u odbijanju Republikanskog Senata da sarađuje sa Bijelom Kućom u kritičnim poslovima vanjske politike, je bila odlučnost ekstremne desne jezgre da ponize Clinton-a i da potkopaju njegovu administraciju.
Bez obzira na to, glasanje Senata nije jednostavno bilo odraz bezobličnog partijskog antagonizma. Ono je zabilje�ilo, unutar političkog i vanjsko-političkog sistema SAD-a, definitivno okretanje od diplomatije za saglasnosti za međunarodnu kontrolu oru�ja, koja je bila stalni i čvrsti dio politike američkog imperijalizma jo� od kasnih 50-ih. Gorčina borbe oko ovog sporazuma izra�ava o�tre podjele u samom vrhu dr�ave, ali ishod pokazuje da se ova saglasnost pomjera prema jo� jačem militarizmu i jednostranim tjeranjima američkih interesa u svijetu.
Jesse Helms, iz North Carolina-e, čiji su ga ekstremni desničarski i �ovinistički pogledi nekad gurali u "ludačku ivicu" zvanične politike, je sada na čelu Senata u Komitetu za Vanjske Odnose. Samo nekoliko godina ranije, Helms je javno upozorio Clinton-a da ne kroči ni u jednu vojnu bazu u njegovoj dr�avi, rekav�i da bi �ivot predsjednika bio u opasnosti. Za vrijeme rasprave o sporazumu za zabranu nuklearnog testiranja, Helms je imitirao Clinton-a kako moli britanskog prremijera Toni Blair-a za pomoć, a Blair odgovara: "O, da, to ću uraditi. I pozdravi Monica-u."
Helms je mo�da namjestio poraz sporazuma za zabranu nuklearnog testiranja, koristeći svoj uticaj da iznudi da istaknuti senatori u njegovoj partiji odgode glasanje, ali on je bio podr�an od čitavog rukovodstva Republikanske Partije i dobro poznatih predstavnika politike vanjskih poslova, vojnih i obavje�tavnih slu�bi u odbijanju potpisivanja. U posljednem glasanju u Senatu, samo su četiri republikanca glasala za ovaj sporazum.
Među onima koji su se usprotivili Opse�nom Sporazumu za Zabranu Nuklearnog Testiranja su biv�i predsjednik George Bush, republikanski predsjednički kanditat za 1996, Robert Dole, svi republikanski kandidati koji su se kandidovali za predsjedničke izbore 2000, �est biv�ih ministara odbrane, četiri biv�a direktora CIA (računajući dva koje je Clinton imenovao), četiri biv�a savjetnika za nacionalnu sigurnost, tri biv�a ministra za energiju, tri biv�a direktora nacionalnih nuklearnih laboratorija, i nekoliko biv�ih �efova vojnog kabineta.
Senator Richard Lugar iz Indiana-e, poznat kao umjereni Republikanac, "internacionalista" i zastupnik za kontrolu nuklearnog naoru�anja, vodio je kampanju protiv ovog sporazuma. Henry Kissinger, dok je podr�avao napore da se glasanje odgodi, se izjasnio protiv sporazuma. On je poslao pismo od tri stranice lideru Senata Trent Lott-u izla�ući svoje argumente protiv sporazuma 13. oktobra, dana kada je Senat glasao.
Među onima koji su svijedočili i podr�avali sporazum su sada�nji �ef vojnog kabineta, General Henry Shelton, i sada�nji ministri vanjskih poslova i odbrane. Biv�i �ef vojnog kabineta Colin Powell je dao izjavu tra�eći odobrenje sporazuma.
Podr�aoci sporazuma su rekli da je to bio vrhunac američke politike unatrag do doba Eisenhower-ove administracije. To bi, oni tvrde, pojačalo američku globalnu dominaciju putem izolovanja "lupe�nih dr�ava" koje imaju nuklearne te�nje, dok dr�e ostali svijet pod američkom nuklearnom nadmoći.
Oni koji se suprostavljaju sporazumu tvrde i dokazuju da tu ne postoji za�tićen i siguran način da se to po nekom kalupu sprovede u praksi, i da SAD ne mogu odr�avati svoj postojeći nuklearni arsenal, niti usavr�avati novo atomsko oru�je ako se zakletvom odreknu prava da vr�e podzemne testove. Takva protivljenja bi se, sasvim jasno, mogla iznijeti protiv svakog sporazuma o kontroli oru�ja, dok mnogi protivnici sporazuma o zabrani nuklearnog testiranja vide njegov poraz kao prvi korak u odbacivanju većine, ako ne i svih, prethodnih paktova o ograničenju naoru�anja.
Zajednička tema protivnika sporazuma, koju su izjavljivali manje vi�e otvoreno, je da su propast Sovjetskog Saveza i zavr�etak hladnog rata učinili takve sporazume, kao �to su sporazum o zaustavljanju rasta nuklearnog naoru�anja 1970. i Sporazum o Protiv-Balističkim Raketama (ABM) 1972, zastarjelim i nepotrebnim.
Komentari Robert Gates-a, CIA direktora pod predsjednikom Bush-om, su bili tipični. On je objavio jedan članak u New York Times-u, izjaviv�i: "Mi smo opterećeni starijim sporazumima�kao Sporazum o Protiv-Balističkim Raketama�koji vi�e uop�te ne slu�e na�im interesima bezbjednosti, jer su ih pretekli politički i tehnolo�ki razvoji."
Prije dvije sedmice, u svojoj prvoj glavnoj izjavi o vanjskoj politici i pitanjima odbrane, guverner Texas-a George W. Bush, na prvom mjestu za kandidaturu za republikanskog predsjednika, savjetuje da se ABM sporazum sa Rusijom treba promijeniti jer je on pripadao pro�loj epohi Hladnog Rata.
Clinton-ova administracija se prilagodila takvoj kritici. Pro�log januara Clinton je promijenio svoj stav na zahtjev Republikanaca za konstrukciju odbrabmbenog raketnog sistema u SAD, dodjeljujući fond za istra�ivanje u takav sistem, koji je izričito zabranjen pod uslovima ABM sporazuma. Od tada Bijela Kuća vr�i pritisak na Rusiju da prihvati promjene sporazuma od 1972.
Raspad Sovjetskog Saveza je kritični faktor u pomjeranju unutar američkih vladajućih krugova dalje od diplomatije kontrole oru�ja iz perioda Hladnog Rata. SAD su usvojile kontrolu i vi�estrane dogovore za bezbjednost kao taktiku u svojoj strategiji obuzdavanja SSSR-a. Ali je to radila protiv volje, kao ustupak politički i vojno moćnom protivniku u obliku Sovjetskog Saveza.
Tu je uvijek u pozadini bila tedencija frustracije i gorčine zbog potrebe da se prave pogodbe sa Sovijetima. SAD su iza�le iz Drugog Svjetskog Rata kao globalna nadmoćna sila i saglasnost unutar američke bour�oazije je bila da upotrebe svoju ekonomsku i vojnu snagu�računajući njihov monopol nuklearnog oru�ja�da uspostave Pax Amerikana. Ali vizija neprikosnovene američke dominacije svijeta je bila osujećena i uni�tena pojavom Sovjetskog Saveza kao svjetske sile, pogotovo kada je Moskva počela da gradi svoj sopstveni nuklearni arsenal.
Poslije zavr�etka Hladnog Rata, porasla je svijest u američkom političkom vodstvu da SAD u 21-vom vijeku mogu postići ono �to nisu uspjeli u 20-tom. Sve se vi�e naginje ka tome da se ukloni svako internacionalno ograničenje na vanjsku politiku SAD-a, i sve prepreke na gradnju i upotrebu američkih vojnih snaga. Ovaj op�ti smjer prema američkoj jednostranosti se do sada najjasnije izrazio u odbijanju sporazuma o zabrani nuklearnog testiranja, od strane Senata.
Uredni�tvo Wall Street Journal-a je podr�alo tvrdokorne protivnike sporazuma o zabrani nuklearnog testiranja okupljene oko Helms-a, dok su vodile kampanju protiv svakog odgađanja Senata da glasa za poni�tenje sporazuma. Njihov uvodnik od 15. decembra pod naslovom "Velika Zabluda," daje dobre primjere stavova koji su u porastu u američkoj bour�oaziji.
Pristrasna kritika protiv kontrole oru�ja, urednik izjavljuje: "Istorija kontrole oru�ja je u stvarnosti istorija neuspjeha....Nema boljeg primjera nego ABM sporazum iz 1972, koji je osigurao da SAD ostanu bez ikakve odbrane protiv napada balističkih raketa."
Journal nastavlja ukazivanjem na svoju alternativu diplomatskoj kontroli naoru�anja: "Jedini nesumljivo uspije�ni napori za zaustavljanje naoru�anja u nedavnim decenijama, su bili ostvareni bez sporazuma: To je bilo izraelsko bombadovanje iračkog nuklearnog reaktora u Osiraku."
Tri dana kasnije je Journal izdao članak Jesse Helms-a, u kojem ovaj senator daje odu�ka svom preziru prema američkim prekomorskim saveznicima. Helms podrugljivo spominje jedan članak 8. oktobra u New York Times-u kojeg su skupa napisali njemački kancelar Gehard Schr�der, britanski premijer Toni Blair i francuski predsjednik Jacques Chirac, koji ubjeđiva Senat da odobre Sveobuhvatni Sporazum o Zabrani Nuklearnog Testiranja. On nastavlja sa izrugivanjem ovih izjava evropskih lidera koji osuđuju senatsko odbijanje sporazuma.
"Sa dubokim po�tovanjem Gospodinu Chirac-u," pi�e Helms, "posljednji put kada sam pogledao, ni jedna nacija ne računa na za�titu i pouzdanost francuskog nuklearnog arsenala da garantuje njihovu sigurnost.... Na�i evropski prijatelji su zaboravili da SAD imaju posebnu odgovornost u svijetu. Amerika nije slobodna, kao �to su manje sile, da odobri i potpi�e imaginarne sporazume kao �to je CTBT...koji ne čine dobro, ali ograničavaju na�e sposobnosti da izvr�imo na�e internacionalne du�nosti".
Zajednička platforma onih koji se suprotstavljaju sporazumu o zabrani nuklearnog testiranja je zahtjev za američki protiv raketni sistem. Neizjavljena perspektiva najglasnijih podupirača ovog projekta je Američka Tvrđava 'Fortress America', za�tićena visoko-tehnolo�kim nuklearnim �titom preko kojeg SAD mogu nesmetano bacati rakete na svoje internacionalne neprijatelje. Republikanci osuđuju Clinton-ovu zaka�njelu podr�ku za istra�ivanje u raketnu odbranu, kao slabu i jadnu. Oni hoće da se izgradi ekstenzivni sistem, sa nadom da će republikanska pobjeda na izborima 2000-te ozbiljno započeti sa ovim projektom.
Komercijalni interesi ne igraju malu ulogu u opoziciji diplomatskoj kontroli oru�ja, i u rastućoj kampanji za novu masivnu gradnju američkog nuklearnog naoru�anja. Ogromna visoko tehnolo�ka američka vojna industrija je bila poljuljana zavr�etkom Hladnog Rata, kao i narednim smanjenjem strate�kih ugovora i narud�bi za oru�je. Sada je ona odlučna da nadoknadi izgubljeni profit i da zgrne daleko veće svote u narednim godinama, i u tome ima podr�ku male armije političara, koji ovise o novčanim prilozima za svoje izborne kampanje od strane giganata nuklearne i avionske industrije.
Nova verzija sistema "Rata Zvijezda" Ronald Regan-a neće samo značiti desetine milijardi u vladinim ugovorima direktno povezanih sa projektom, nego će također natjerati ostale nacije po svijetu da povećaju potro�nju na vojsku, dajući dalje opravdanje za povećanje vojnih izdataka kod kuće.
Nemoguće je ovdje u detalje razmotriti internacionalne posljedice glasanja Senata na sporazum o zabrani nuklearnog testiranja. Dovoljno je da se ka�e da će to svaka vladajuća klasa uzeti kao signal, bilo da su sada u savezu sa SAD-om ili ne, da američka bour�oazija stupa na novi, čak i jo� ratoborniji i bezobzirniji put. Odnosi između SAD-a i Evrope će postati jo� zategnutiji, i veći napori će biti ulagani u potrebu za nezavisnu i modernizovanu evropsku vojnu silu. U njihovom članku od 8. oktobra u New York Times-u, Schr�der, Blair i Chirac sa pa�njom ukazuju da "će odbijanje [CTBT-a] također razotkriti temeljna razila�enja u samom NATO-u."
Ruski odgovor na senatsko odbijanje sporazuma je bio čak otvoreniji. Ministarstvo Vanjskih Poslova je optu�ilo SAD da poku�avaju "destabilizirati temelje internacionalnih odnosa." Tako o�tar govor je razumljiv, jer su u pro�le dvije godine SAD organizirale pro�irivanje NATO-a uključivajući biv�e ruske saveznike iz Var�avskog Pakta, potom su predvodile napad NATO-a na ruskog saveznika, Srbiju, i sada zahtijevaju temeljnu reviziju i pregled ABM sporazuma.
Kina, koja je dala na znanje da će odgoditi potpisivanje CTBT sporazuma i�čekivajući akciju SAD-a, će očigledno uzeti akcije Senata u obzir za svoje vojne računice; Indija i Pakistan će najvjerovatnije ubrzati svoj program nuklearnog naoru�anja; a pritisak na Japan će se pojačati da odbaci svoja miroljubiva pacifistička pretvaranja i da počne otvoreno da razvija svoj arsenal nuklearnog naoru�anja.
Sa stanovi�ta razotkrivanja američkog pretvaranja kao za�titnik svjetskog mira i stabilnosti, glasanje Senata će imati korisnu svrhu. Postav�i prva nacija koja zvanično odbacuje sporazum za zabranu nuklearnog testiranja, SAD su potkopale propagandu "oru�ja za masovno uni�tenje" koju koriste da osiroma�e Irak i prijete drugim dr�avama koje one označe kao "lupe�ne" dr�ave. Akcije Senata razja�njava činjenicu da najopasnija nuklearna prijetnja nisu Irak, Iran, Sjeverna Koreja, Pakistan, Indija ili Kina, nego SAD.
Međutim, bilo bi sasvim pogre�no vjerovati da je uzrok rastuće opasnosti od nuklearnog rata odbacivanje sporazuma u zabrani nuklearnog testiranja. CTBT, i dogovori o kontroli naoru�anja koju su mu prethodili, su i sami elementi imperijalističke vanjske politike najmoćnijih kapitalističkih nacija, iznad svih SAD. Ti dogovori su unaprijed bili određeni da ojačaju dominaciju svijeta od strane velikih sila, i da odbrane kapitalističke svojinske odnose. Stari vi�estrani okvir kontrole naoru�anja i sporazuma sigurnosti se raspada pod pritiskom gomile protivriječnosti svjetskog kapitalističkog sistema, koji su, kao nikada ranije, koncentrisani u sukobu između svjetske ekonomije i sistema nacionalne dr�ave.
Jedina dru�tvena sila koja čovječanstvu mo�e obezbijediti izlaz iz ove katastrofe koju priprema kapitalizam, je internacionalna radnička klasa, zasnivajući se na političkoj borbi da savlada nacionalne podjele i klasnu eksploataciju, u borbi za socijalističku budućnost. Sam preokret SAD-a prema agresivnijoj i jednostranoj politici, osigurava da će velike socijalne i dru�tvene pobune biti na dnevnom redu, u kojima radničkoj klasi neće nedostajati prilike da razvije svoju sopstvenu revolucionarnu politiku protiv imperijalističkog rata i militarizma.