Ultra-Desničarska Partija Slobode Zauzima Drugo Mjesto u Austrijskim Skup�tinskim Izborima
Ulrich Rippert i Lukas Adler
7. oktobra 1999.
Skup�tinski izbori u Austriji koji su se odr�ali 3. oktobra, su zabilje�ili istaknuto naginjanje prema desnici, sa posljedicama koje će se osjetiti daleko od ove zemlje. Prvi put od kraja drugog svjetskog rata i pada Hitlerove diktature, jedna evropska partija koja otvoreno zagovara rasizam i zenofobiju, je dospjela do drugog mjesta u nacionalnim izborima�i to u zemlji koja je direktno iskusila strahote nacističke vladavine.
Sa 27,2 posto glasova, Partija Slobode (FPO) od J�rg Haider-a je povećala svoje glasove za 5,3 posto, presti�ući sa malom prednosti konzervativnu Narodnu Partiju (OVP), koja je uspjela da odr�i broj svojih glasova. Prema najkasnijim ciframa�prebrojavanje glasova koji se �alju po�tom jo� nije zavr�eno�FPO je u prednosti nad OVP za 14.000 glasova.
Austrijska Socijal Demokratska Partija (SPO) je pretrpila najveće gubitke. Sa 33,4 posto (- 4,7 posto), ova partija je zabilje�ila svoj najgori rezultat u poslijeratnom periodu. Uzimajući u obzir op�te niski odziv birača od 76,2 posto, glasovi Socijal Demokrata su opali za 20 posto od ukupnog broja kojeg je partija zabilje�ila u pro�lim skup�tinskim izborima prije 4 godine.
U dvije od devet dr�ava Austrije, FPO je osvojila većinu glasova: u K�rnten-u, gdje je J�rg Haider već premijer, partija je dobila 39 posto, i u Salzburg-u je dobila 29,8 posto. U gradovima Salzburg, Innsbruck i Graz�po veličini drugi grad Austrije�Partija Slobode (FPO) je preuzela prvo mjesto ispred SPO-a. U glavnom gradu ove dr�ave Klagenfurt-u, Haider-ova partija je usplela da osvoji 40 posto glasova.
Analiza glasačkih kretanja pokazuje da je povećanje glasova za FPO do�lo na �tetu socijal demokratske SPO. Bečki Centar za Primijenjeno Političko Istra�ivanje (ZAP) je komentarisao da rezultat izbora ukazuje na "duboku reorijentaciju glasačkog dr�anja i pona�anja u Austriji." On je izjavio da FPO nije samo dobila podr�ku od marginalnih socijal demokratskih glasača, nego je bila "uspje�na među tradicionalnim SPO glasačima u radničkim četvrtima". Prema analizi ZAP-a, 48 posto kvalifikovanih radnika je glasalo za Haider-a, a samo 31 posto za SPO.
FPO je također pridobila većinu glasova od manje kvalifikovanih radnika (45 posto). U radničkim četvrtima glavnog grada�"crvenog" Beča�socijal demokrati su izgubili vi�e glasova nego u prosjeku �irom zemlje. U gradu Kapfenburg-u, gdje preovladava te�ka industrija, socijal demokrati su se raspali, osvajajući samo 10 posto glasova. Oni koji su napustili SPO su, gotovo bez izuzetka, pre�li kod Haider-a.
Prema izjavama časopisa Format, sličan razvoj događaja se zbio u obli�njim industrijskim gradovima Leon, Bruce i M�rzzuschlag. "FPO je zamijenila SPO kao radničku partiju", je bio komentar analiza izbora u ponedjeljak u Beču.
Haider je također osvojio većinu glasova kod omladine, posebno mladih mu�karaca. Nekih 35 posto glasača ispod 30 godina starosti je izabralo FPO, dok je 25 posto ove starosne grupe glasalo za SPO, i 17 posto za Narodnu Partiju.
Ova ista analiza ZAP-a jasno stavlja do znanja da su mnogi glasali za FPO u znak protesta, da bi izrazili svoje nezadovoljstvo sa postojećim političkim sistemom. Nekih 65 posto FPO glasača su opravdali svoj izbor partije sa izjavom da očekuju od FPO-a da organizuje "nemilosrdnu" istragu u političke skandale.
Glavna odgovornost za naginjanje ka desnici le�i sa sada�njim vladajućim partijama�SPO i OVP. U posljednjih 13 godina, ove dvije partije su vladale Austrijom u koalicijskoj vladi, stvarajući zamr�enu vezu nepotizma, tj. pribavljanja unosnih polo�aja svojoj rodbini, i političke korupcije i potkupljivosti, neuporedivim čak i prema austrijskim standardima. Od upravnika �kole do vratara�svaki polo�aj se dodijelio prema relativnoj moći dvije partije, čineći pitanja sposobnosti, znanja, kvalifikacija i radnih rezultata gotovo nebitnim.
Posljednjih mjeseci, protivljenje �irokih slojeva stanovni�tva ovakvoj političkoj oholosti i silovitosti, birokratskom depotizmu i nesposobnosti postaje sve glasnije. J�rg Haider, koji voli da se predstavlja kao branilac "malog, običnog čovjeka", je namjerno usmjerio svoju izbornu kampanju protiv korupcije, potkupljivosti i nepotizma, izigravajući �irom zemlje "Gospodina Čistunca" koji bi "očistio ovaj svinjac u Beču".
Čak �ta vi�e, obe vladajuće partije su usvojile rasističke i zenofobijske parole od Haider-a i prevele ih u političku stvarnost. SPO ministar unutra�njih poslova Karl Sch�gel je sproveo jednu apsolutnu krutu i strogu imigracionu politiku, koja je rezultirala u gotovo potpunoj zabrani ulaska stranaca u Austriju da �ive i rade.
Početkom godine su se ministar unutra�njih poslova i njegov �ef policije, Stiedl (SPO), na�li pod ogromnim javnim pritiskom zbog njihove bezuslovne odbrane okrutne akcije policajaca odgovornih za istjerivanje i smrt tra�ioca azila, Markus Omafuma.
Uoči izbora, glavni kandidat za FPO, Thomas Prinzhorn, je naglasio zahtjev svoje partije za polo�aj Kancelara. "Od prvih minuta" (poslije izbora) FPO će zahtijevati polo�aj Kancelara, on je izjavio. Dvije pora�ene partije "ne mogu ni�ta vi�e da pru�e dr�avi", on je dodao.
�ef partije Haider je usvojio manje upadljiv stav. On je svjestan da za njega nije potrebno da postane Kancelar. On isto tako mo�e određivati vladinu politiku iz svog sada�njeg polo�aja u opoziciji.
Prema nacionalnom ustavu, predsjednik Austrije, kao vođa dr�ave, igra glavnu ulogu u stvaranju nove vlade. On imenuje novog Kancelara i potom se članovi vlade postavljaju na osnovu njegovih prijedloga.
Prije godinu i po dana, Thomas Klestil je bio ponovo izabran za predsjednika Austrije. On je od tada u vi�e navrata jasno stavio do znanja da smatra Haider-a i njegovu Partiju Slobode kao potencijalne kandidate da sudjeluju u vladi. Prema izjavi Klestil-a, nastavljanje isključivanja Haider-ove partije iz odgovornih polo�aja predstavlja zloupotrebu glasača, i nedemokratskog je karaktera.
Dok Klestil zagovara uključivanje Haider-a i FPO-a u vladu, on i ostali u političkim krugovima su zabrinuti zbog moguće �tete međunarodnom ugledu Austrije. Klestil je i sam to iskusio. On je bio austrijski ambasador u Washington-u kada je njegovom prethodniku u predsjedničkom birou, Kurt Waldheim-u, bio zabranjen ulazak u SAD zbog njegove uloge u vladi nacističke Austrije tokom rata. U to vrijeme, Klestil nije uspio predočiti i preduprijediti poteze da se Austrija isključi iz međunarodne zajednice, ali je on intenzivno radio na tome da se ponovo uspostave diplomatski odnosi.
O�tra reakcija prema izborima od strane Svjetskog Kongresa Jevreja, koji je izjavio da "Austrija treba da se stidi sama sebe," i poziv predsjednika Izraela Ezer Weizmann-a austrijskim Jevrejima da �to prije napuste zemlju, su uzrokovali buru rasprave.
Čak i ako Haider ne uđe u vladu u ovom trenutku, ovi izbori predstavljaju političku prekretnicu u Austriji. Socijal demokrati su pali na dno ponora. Njihov politički program drastičnog rezanja bud�eta u svim oblastima socijalne za�tite i usluga je stvorilo rastuću opoziciju. U odsutnosti političke alternative za radnike, ultra-desnica je u mogućnosti da popuni rezultirajući politički vakuum, pokretajući osiroma�ene i očajne slojeve dru�tva, kao silu da se upotrijebi protiv radničke klase.