WSWS : Srpskohrvatski

NATO Kasetne Bombe Pobile 100 Albanaca Na Kosovu: A Gdje Su Izrazi Gnjeva I Osude?

Uredni�tvo
15. maja 1999.

NATO avioni su u četvrtak naveče pogodili selo Korisu na kosovskom području, baciv�i 8 kasetnih bombi koje su pobile najmanje 100 kosovskih albanskih izbjeglica, većinom �ena i djece. To je jedan od najgorih zločina od kako je počeo SAD-NATO rat protiv Jugoslavije prije sedam nedjelja.

Ovo selo, blizu grada Prizrena, oko 65 km jugozapadno od Pri�tine, je bilo preplavljeno stotinama albanskih izbjeglica koji su pobjegli u �ume i brda prije 10 dana, kada je počelo sve jače NATO-vo bombardovanje ovog područja. Izbijeglice su ostale u Korisi prekonoći na putu natrag prema svojim kućama.

Svaka kasetna bomba ispu�ta do 200 bombica koje se rasprskavaju po �irem području sa eksplozivnim dejstvom. Upotrebljavaju se protiv oklopnih ili pje�adijskih jedinica i jedna takva bomba mo�e pobiti stotine ljudi. Udar sa osam takvih bombi na tako malo selo je napravilo u�arenu pusto� od kuća.

Jedan albanski izbjeglica je rekao da je sedam članova njegove porodice poginulo u tom napadu. Novinarski izvje�tači koji su dovedeni u Korisu iz Pri�tine opisali su u�asan prizor izgorjelih i raskomadanih tijela po �irem krugu, i mnoga od njih jo� i dalje plamsaju od niza eksplozija.

Predstavnici NATO-a su u početku demantovali ikakvo znanje o zločinu u Korisi, ali su priznali da je ta okolina bila pod te�kim zračnim udarima te noći, i kori�tenje kasetnih bombi da bi navodno razbili srpske pje�adijske jedinice. To je bilo najjače noćno bombardovanje od kako je počeo rat, sa 679 napada, sa većinom na Kosovu. Drugi napadi su prekinuli električno napajanje u tri najveća srpska grada--Beogradu, Ni�u i Novom Sadu.

Dok ga vode sa ciničnom maskom humanitarizma, SAD-NATO rat protiv Jugoslavije postaje sve vi�e divljački. Oti�ao je suvi�e daleko od tačke da bi se moglo govoriti o nesretnim ubistvima, nenamjernim posljedicama, ili po jeziku birokratije Pentagona, o "posrednoj �teti."

NATO-ve namjere u Jugoslaviji se otkrivaju, ne putem riječi predsjednika i govornika �tampe, nego njihovih djela. Vi�e od 1.200 jugoslovenskih građana je poginulo od NATO bombardovanja, prema izjavama jugoslovenskih zvaničnika, a ukupni broj je vjerovatno i mnogo veći. Ima vi�e od 5.000 ranjenih, i mnogi od njih će umrijeti--posebno kada se odvedu u bolnice bez električne struje i lijekova.

Ova ogromna patnja je namjerno nanijeta. Promi�ljena namjera američkih i NATO-vih ratnih planera je da pobiju hiljade građana Jugoslavije sa namjerom da prisile predsjednika Slobodana Milo�evića da prihvati odluke koje Washington diktira. Kao �to najratoborniji američki komentatori sada sve vi�e izjavljuju, ovo je rat, ne protiv Milo�evićeve vlade, nego protiv čitave Srbije.

Namjerni karakter ubijanja u Jugoslaviji se isto tako pokazuje u pa�ljivoj, sistematskoj eskalaciji vazdu�nog rata tokom sedmica od 24. marta. SAD i NATO generali su postepeno �irili opsjeg napada, i za geografsku �irinu napada, i za vrste ciljeva, te za trajanje i jačinu bombardovanja, i vrstu municije koja se koristi.

Ova eskalacija se povećavala postepeno, ne zbog vojnih razloga, nego sa gledi�ta javnog mnjenja u SAD i Zapadnoj Europi. Na svakom stepenu pojačanja, SAD i NATO ratna ma�ina testira nove taktike i ciljeve, osmatrajući da li ima javne reakcije, sa namjerom da priviknu narod na sve krvavije rezultate.

Svakog dana američka vlada ubija narod u jednoj ili drugoj zemlji. U srijedu, avijacija SAD-a je bombardovala beduinski logor u sjevernom Iraku, gdje su ubili 12 ljudi, od kojih dvoje djece. Nomadski stočari su pogođeni sa laserski navođenim bombama, koje su također pobile 200 grla stoke. Komanda SAD-a u Incirlik-u, u Turskoj, tvrdi da je avijacija SAD-a bombardovala sedam raketnih polo�aja kada ih je ciljao irački radar.

Sve agresivnija i bezobzirnija upotreba vojne sile doprinosi temeljnim promjenama načina na koji svijet gleda na SAD. Najspektakularniji izra�aj ovoga se vidio u masovnoj anti američkoj demostraciji u Kini. Ali tu je sve vi�e i vi�e izra�aja zabrinutosti, čak i iz izvora koji su već dugo u prijateljskim odnosima sa američkim političkim ustanovama, oko pravca američke vanjske politike.

Organizacija za Osmatranje Ljudskih Prava (Human Rights Watch), grupa iz New York-a koja često sarađiva sa SAD State Department-om, je poslala pismo 13. maja NATO Generalnom Sekretaru Havier Solani, nagla�avajući "ozbiljnu zabrinutost oko toga da li NATO pogađa civilne ustanove," uračunavajući bolnice, elektrane, medijske ustanove i tvornice koje nisu vezane za vojnu proizvodnju.

Pisac Los Angeles Times-a--profesor internacionalnog zakona u tom gradu--je upozorio da bi NATO-vi predstavnici, vojni oficiri, čak i obični vojnici mogli biti optu�eni od UN suda za ratne zločine, koji ima pravnu nadle�nost nad zločinima kao �to su "bezobzirno uni�tavanje gradova, gradića ili sela, ili razaranje koje se ne mo�e vojno opravdati."

Visoki zastupnik UN-a za Ljudska Prava, Mary Robinson, na posjeti Jugoslaviji, je javno kritikovala vođenje NATO kampanje bombardovanja, izjavljujući da su civilne �rtve "previsoke". NATO avijacija je ispustila protiv-osobne (anti-personel) kasetne bombe na Ni� dok se Robinson vozila kroz grad. Dvije �kole su bile pogođene, dok je najmanje desetak ljudi ranjeno.

Predstavnici UN i Crvenog Krsta su doputovali na Kosovo da ustanove �tetu nane�enu od građanskog rata i NATO bombardovanja, prvi put od kako su se povukli 29. marta. Crveni Krst će početi dopremati humanitarne zalihe u područje, i za srpske i za albanske �rtve, uprkos NATO embarga na svaku pomoći Jugoslaviji.

Usred ovih nagomilanih internacionalnih nelagodnosti zbog posljedica NATO i SAD rata na Jugoslaviju, radnička klasa SAD-a i Evrope i dalje stoji po strani. U Evropi, ratni hu�kači eksploati�u političku dezorijentaciju koju je proizvela propaganda o navodnom "genocidu" na Kosovu, te sarađivanje socijal demokratskih partija, kao i biv�e radikalne tendencije kao �to su njemački Zeleni.

U Sjedinjenim Američkim Dr�avama, gdje je politička sredina jo� i vi�e zaostala, i koja isključuje svaku specifičnu politiku radničke klase, Clintonova administracija iskori�tava atmosferu zbunjenosti i ravnodu�nosti koja tu dominira.

Ovi faktori bi mogli objasniti dosada�nji nedostatak bilo kakvog većeg otpora radničke klase prema ratu na Balkanu, ali se to ne mo�e time opravdati. Radni narod, bilo da su u Evropi ili SAD-u, ne mo�e braniti svoje dru�tvene i klasne interese ako ostane ravnodu�an prema zločinu koji se trenutno počinjava nad radnim narodom Jugoslavije od strane SAD-a i savezničkih vlada.

Da budemo otvoreni: nedostatak javne reakcije u Americi i Evropi je jedan od načelnih faktora koji dozvoljava nastavljanje eskalacije rata. Dokle će ovo da ide? Koliko se jo� ljudi treba pobiti? Da li će se SAD i NATO napadi pro�iriti na paljenja gradova? Dali će se upotrebiti taktičko nuklearno oru�je?

Ovaj u�asni i krvavi čin se mora zaustaviti. Američki i evropski radni ljudi se moraju trgnuti. Oni sebe moraju informisati o onome �to u njihovo ime rade SAD i NATO, i tome se moraju aktivno suprostaviti.