Prevara NATO-vog Humanitarizma
Koji Su Razlozi Za Rat U Jugoslaviji?
Peter Schwarz
5. maja 1999.
Novo izdanje njemačkog časopisa Gleichheit (Jednakost), časopisa Partei fur Soziale Gleichheit (Partija za Socijalnu Jednakost), njemačke sekcije Internacionalnog Komiteta Četvrte Internacionale, izdano je 1. maja. Sadr�ava najva�nije članke koji su se nedavno pojavili na Svjetskom Socijalističkom Veb Sajtu (World Socialist Web Site). Slijedeći je uvodni članak iz ovog novog izdanja.
Poslije pet sedmica rata, malo je ostalo od originalnih razloga koje je NATO koristio da opravda svoj napad na Jugoslaviju.
"Humanitarna akcija"?
Ali kako sve to mo�e biti humano ako se cijela Jugoslavija, uključujući Kosovo, bombarduje da se unazadi do Srednjeg Vijeka? Ta bajka da će se samo "vojni ciljevi" uni�titi je već opovrgnuta u djelu, i ne samo sa mnogo bombi koje su "proma�ile" ciljeve. Tekstilne fabrike, fabrike auta, rafinerije, centralno grijanje i električne centrale, dr�avne zgrade, putevi i �eljezničke pruge, su direktno napadani i uni�tavani. Za pet sedmica vi�e bombi je palo na Jugoslaviju nego tokom cijelog drugog svjetskog rata; stotine civila su izgubili �ivote i polovina industrijskog kapaciteta dr�ave je uni�teno. Jugoslaviji prijeti ista sudbina koja je zadesila Irak, gdje je, kao uzrok embarga preko milion ljudi umrlo i mortalitet beba je sada najveći na svijetu. I za ovo treba da se zahvalimo "humanitarnim" dobrotvorcima.
Novi nivo varvarstva je bio postignut direktnim bombardovanjem beogradskih televizijskih studija. Internacionalna federacija novinara je upozorila na opasan presedan--ako medija postane strate�ki vojni cilj onda bi uslovi za objektivnu reporta�u bili nemogući. NATO optu�uje Milo�evića da koristi televizijsku stanicu za �irenje "propagande"--kao da sam NATO nije odgovoran za nikakvu propagandu. Vjerovatnije je da je stvarni razlog strah da, slike koje pokazuju ogromne �tete od bombi, kada se emituju na Zapad, mogu nepogodno uticati na javno mnjenje.
"Za�tita kosovskih Albanaca" je dalje opravdanje koje se koristi za ovaj rat.
Ali kao posljedica vazdu�nih napada, većina Albanaca su bili prisiljeni da bje�e sa Kosova. Mnogi su platili �ivotom; infrastruktura ovog regiona je uni�tena; i NATO-vo kori�ćenje municije koja sadr�i uranijum prijeti milione stanovnika radioaktivnim zagađenjem.
Neki ka�u: ali ova protjerivanja bi se dogodila i bez rata; Milo�ević ih je sistematski pripremao već dugo vremena. Ovaj isti argumenat koji se osvrće na pro�lost se mo�e čuti od njemačkog Ministarstva Inostranih Poslova na čelu sa Zelenim Joschkom Fischerom.
Međutim, ovo protivriječi izvje�tajima situacije iz istog ministarstva prema kojima, do 24. marta--prvog dana NATO-vog vazdu�nog napada--"kosovski Albanci nisu bili pod prijetnjom zbog svog etničkog identiteta od strane dr�ave kojom dominira Srbija". Ovo je jasno iskazano u analizi stručne procjene Ministarstva Inostranih Poslova za Njemačke Administrativne Sudove koju su razradili "advokati protiv atomskog, biolo�kog i hemijskog oru�ja" (lalana) u Marburgu.
12. januara, Fischerovo Ministarstvo je obavijestilo Trier Administrativni Sud: "Tu ne postoji dokaz za specifično proganjanje etničkih Albanaca na Kosovu." 11. marta, trinaesti Senat Vi�eg Administrativnog Suda u M�nsteru se oslanjao na slične informacije da bi do�ao do svoje presude: "Etnički Albanci iz Kosova nisu i nisu bili podvrgnuti bilo kojem regionalnom ili dr�avnom progonu sa Kosova u Federativnoj Republici Jugoslaviji." Ovo je bilo samo dvije sedmice prije početka rata. Ova informacija je, međutim, slu�ila ne da bi opravdala lansiranje rata agresije, nego da omogući deportaciju kosovskih Albanaca iz Njemačke, koji su tra�ili azil. Izgleda da se istinom ne ekonomi�e samo u Beogradu, već i u Bonnu.
Koji su, onda, stvarni razlozi za ovaj rat?
Mi prisustvujemo rađanju novog svjetskog poretka, onoga koji odra�ava politički ono �to je dugo vremena postojalo u polju ekonomije: absolutna nadmoć bogatijih i silnih dr�ava nad onim siroma�nijim i slabijim.
Uzroci globalizacije su već dugo vremena bili tema diskusija i brojnih izdanja. Nacionalni suverenitet nad ekonomijom je već odavno transformisan u relikviju pro�losti, zbog nadmoći globalnih financijskih i berznih tr�i�ta nad svakom nacionalnom ekonomijom. Nijedna vlada i nijedno nacionalno preduzeće se ne mo�e suprostaviti diktatima fondova koji su vrijedni milijardama i koji dominiraju globalno tr�i�te. Surove mjere Internacionalnog Monetarnog Fonda su uklonile svaku prepreku koja stoji na putu neograničenog prodora financijskog kapitala--sisteme socijalnog osiguranja, sindikate i demokratska prava, dr�avne regulacije. Ostavile su dru�tvenu pusto�, na kojoj bujaju etničke i dru�tvene napetosti koje su Velikim Silama dale izgovor za intervenciju.
Rat protiv Jugoslavije je nastavak ove politike na drugi način. NATO-v prvi potez je bio da ukloni princip nacionalnog suvereniteta, koji je ranije bio temeljni kamen internacionalnog zakona. U Perzijskom ratu, nepovrijedivost internacionalno priznatih granica--kr�enje granica Kuvajta od strane Iraka�je slu�ilo je kao izgovor za vojnu intervenciju. U slučaju Jugoslavije, po prvi put, suverena dr�ava je bila napadnuta isključivo zbog događaja koji su se odvijali unutar njenih granica. NATO je čak odbacio i pokriće i izgovor UN mandata, iako takav mandat ne bi mnogo promijenio karakter ovoga rata. Bez obzira, činjenica da ga je NATO ocijenio nepotrebnim jasno pokazuje stepen do kojeg je drsko preuzeo na sebe ulogu sudije, porotnika i d�elata.
Ne moramo podr�avati brutalne politike Milo�evića da bi vidjeli da se ovdje stvara presedan. Odbrana demokratije i ljudskih prava je bio zadnji razlog koji bi pobudio NATO da interveni�e protiv Jugoslavije. Ovo je dokazano u slučaju Turske, gdje vlada postupa isto tako brutalno protiv Kurda� ali je uprkos tome podr�ana od strane NATO-a.
U ratu protiv Jugoslavije uspostavlja se novi internacionalni zakon, koji daje političku komandu onim dr�avama koje već kontroli�u bogatstvo svijeta. Rezonovanje koje se koristi da se opravda bombardovanje Jugoslavije se mo�e koristiti kao formula za ovla�tenje intervencija svugdje u svijetu. Zavisno od uslova, svaka "novonastala demokratija" od danas mo�e sutra biti obilje�ena kao "lupe�ka dr�ava". Ako sudbina američkih i evropskih tr�i�nih berzi zavisi od internacionalnih političkih događaja, onda je logično da američke i evropske vlade moraju isto tako da internacionalno dominiraju. Kolonijalizam se ponovo rađa--ovo se pokazuje u ne malom razmjeru pojavom termina iz političkog riječnika pro�log vijeka, kao "protektorat".
Jedan op�ti mit ovoga rata je da ekonomski interesi ne igraju ulogu. Neka oni na koje se ovo odnosi pričaju za sebe: korporacija DaimlerChrysler je strastveno pratila put zapadne politike i vojske u Istočnoj Evropi, organizujući pro�le godine "Hrvatsku Konferenciju", a ove godine odr�avanjem "Mađarskog Simpozijuma". Ovdje je krema mađarske elite, oko 200 predstavnika politike i ekonomije sudjelovala u "prisnim razgovorima". Prezentovali su se ekonomski podaci, i diskutovalo se oko ulaska u Evropski Savez. Uvodni govor je dao niko drugi nego Otto von Habsburg, potomak Austro-Ugarske monarhije, koji je izjavio �elju da pomakne "centar Evrope" dalje prema Istoku.
U diskusiji sa Stuttgarter Zeitungom, Matthias Kleinert, jedan od glavnih predstavnika DaimlerChryslera, je dao rezume na pro�logodi�nju Hrvatsku Konferenciju: "Mislim da je ova konferencija pokazala kako dijalog između susjeda mo�e da funkcioni�e. Takva konferencija se priprema sa mnogo diskusija između obe strane, u vezi i nauke i ekonomije, i također politike i kulture. Kao prvo ovo stvara uzajamno razumijevanje, a drugo, uzajamnu simpatiju, i treće, �elju za kooperaciju. Onda dolaze konkretni rezultati. 1997. smo imali narud�be vrijedne 500 miliona deutch maraka. Ovaj simpozijum je bio impuls koji je jasno stimulisao biznis. Trenutno se vode intezivni pregovori da bi se izbor �est avionskih autobusa 'Airbus A319' pretvorio u solidne narud�be. Adtranz radi sa hrvatskim Ministarstvom Transporta na modernizaciji �eljeznice. Marta ove godine, Adtranz je prezentovao projekat za Hrvatsku da obezbijedi 17 specijalnih vozova. Trenutno, Adtranz, u direktnoj saradnji sa DaimlerChryslerom, otvara predstavni�tva u Zagrebu. Pored toga, 1998. hrvatska vlada je prihvatila Mercedese Benz C- i E-klase vozila u svoju listu nabavki. Po prvi put, hrvatsko Ministarstvo Unutra�njih Poslova je odlučilo da obezbijedi DaimlerChrysler proizvode za svoja vatrogasna vozila, i naručilo je 30 Unimog �asija i motora, koji će se lokalno montirati od strane hrvatskog partnera. Debis [jo� jedan Daimler Benz filijala] također poku�ava da dođe do ugovora u Hrvatskoj."
Prodor u Istočnu Evropu se ne odvija bez uzrokovanja konflikta između Velikih Sila. Stav Njemačke je protivriječan. S jedne strane, hoće da učestvuje u potčinjavanju Balkana--i od tuda absolutna lojalnost Americi. S druge strane, ako SAD nastave sa pojačanjem rata, boji se da će posljedice biti destabilizacija cijele Istočne Evrope i konflikt sa Rusijom--zbog toga je poku�aj da se uvuče Rusija i uključi UN. Dugoročno, ova dva stava se ne mogu uskladiti. Već se linije razgraničenja razvijaju u svim partijama oko ovih pitanja.
Najizvanrednija stvar U Njemačkoj u vezi ovog rata je stav Zelenih i Socijal Demokratske Partije (SPD). Jučera�nji protivnici Vijetnamskog rata su postali najvatreniji ratni propagandisti protiv Jugoslavije. Kapitulacija ovih biv�ih pacifista je jasan nagovje�taj da ulazimo u novu epohu. Sve političke karte se ponovo mije�aju. Ova promjena pravca SPD-a i Zelenih po pitanjima rata u inostranstvu, i njihova nesposobnost da odgovore va�nim i hitnim dru�tvenim pitanjima kod kuće, zahtijeva stvaranje nove partije. To počinje sa razja�njavanjem osnovnih političkih pitanja.
Ovo izdanje Gleichheita se koncentri�e na Balkanski rat, analizirajući ga i proučavajući ga sa raznih strana. Članci o Njemačkoj se također koncentri�u na ova pitanja, posebno na reakciju SPD-a i Zelenih prema ratu.