WSWS : Srpskohrvatski

Balkanski rat

Protesti Zbog Ambasade Odražavaju Dublje Političke Tokove

Uredništvo
11. maja 1999.

Demonstracije pred američkom ambasadom u Pekingu i pred američkim konzulatima i zvaničnim mjestima u drugim kineskim gradovima, ulaze u treći dan. I dok se broj demonstranata smanjuje u odnosu na masovno prisustvo u nedjelju, hiljade njih su učestvovali prvog radnog dana nakon što su SAD bombardovale kinesku ambasadu u Beogradu.

Studenti, radnici, penzioneri, čak i tibetanski budisti koji su zastali da upale tamjan, odaju poštovanje pred uveličanim fotografijama tri kineska građanina, novinara, koji su izvještavali o ratu u Jugoslaviji a koji su ubijeni američkim bombama.

Protesti zbog bombardovanja kineske ambasade su se održali pred američkim ambasadama i konzulatima širom svijeta, od Kopenhagena, Danska, do Vientiena, Laos. U Aziji, demonstracije su održane u Bankoku, Singapuru, Tokiju, Tel Avivu i Islamabadu, glavnom gradu Pakistana. Demonstranti su palili američku zastavu i bacali jaja na američku misiju u Taipeju, prijestolnici Tajvana, gdje je desničarski Kumintang počeo svoju vladavinu 1949, nakon poraza od Mao Ce Tunga.

Velike antiratne demonstracije su održane u dvije prijestolnice zemalja članica NATO-a; 5.000 je marširalo u Londonu a više od 10.000 u Berlinu. Moskva je bila svjedok najvećim anti NATO demonstracijama od kada je počelo bombardovanje prije sedam nedjelja.

I dok broj i struktura demonstratora varira, protesti su znak koji ukazuje na dramatičnu promjenu internacionalnog mnjenja izazvanu ratom na Balkanu. Jedna za drugom zemlje vide gangsterski napad NATO-a na Jugoslaviju kao upozorenje na agresivnost i bezobzirnost velikih imperijalističkih sila, naročito SAD.

Kotrast u Kini je naročito uočljiv. Prije deset godina, za vrijeme demonstracije koje su prethodile masakru na Tiananmen Trgu, kineski studenti su bili puni iluzija o demokratskim osobinama američkog imperijalizma do te mjere da su postavili repliku Kipa Slobode na centar trga. Za Vrijeme sadašnjih protesta, kineski studenti i radnici su nosili plakate koji su prikazivali američku zastavu sa kukastim krstovima umjesto zvjezdica.

Ovo nije samo odraz odvratnosti povodom izolovanog incidenta u koji su umiješani kineski građani. To je dio dublje i šire reakcije na svekoliku praksu američkog nasilništva i eksploatacije svih zemalja istočne i jugoistočne Azije. Od erupcije financijske i monetarne krize u Tajlandu, većina u regionu je teško pogođena IMF surovim planovima, potpomognutim od SAD-a, i prijetnjama trgovinskog rata za posljednje skoro dvije godine.

Čak štaviše, bombardovanje jedne male i gotovo bespomoćne zemlje, od strane koalicije najmoćnijih imperijalističkih snaga neminovno izaziva gnjev u desetinama miliona ljudi u bivšim kolonijalnim i polu-kolonijalnim zemljama prema agresoru i simpatije prema žrtvama.

U ponedjeljak je započeo proces pred Međunarodnim Sudom Pravde, u Hagu, na molbu Jugoslavije da se ustanovi da je SAD-NATO napad prekršaj internacionalnih zakona i povelje Ujedinjenih Nacija. Zvaničnici Jugoslavije optužuju da NATO zemlje "namjerno otežavaju životne uslove sa namjerom da izazovu djelimično ili potpuno uništenje Federativne Republike Jugoslavije".

Iako su SAD i NATO zvaničnici odbacili jugoslovenske optužbe sa porugom, nema sumnje da bombardovanje predstavlja oštri zaokret u međunarodnom ophođenju imperijalističkih sila, koje su bile primorane, nakon drugog svjetskog rata, da priznaju političku nezavisnost velikog dijela svijeta kojima su oni vladali kao kolonijalnom svojinom.

Miješanjem u civilni rat na Kosovu i bombardovanjem beogradskog režima nakon odbijanja da prihvati uslove diktirane od strane SAD, NATO-a saveznici čine jedan presedan, koji je veoma poznat većini naroda.

Oni izjavljuju da će šaka moćnih i bogatih zemalja Sjeverne Amerike i Zapadne Evrope imati pravo da objave ukidanje suvereniteta jedne zemlje i da ga učine nevažećim. Pominje se osnivanje "protektorata" kolonijalnog stila na Kosovu.

Imajući u vidu ovakav trend, kineski predsjednik Džijang Zemin je u telefonskom razgovoru sa Borisom Jeljcinom, koji je kasnije i objavljen, nazvao bombardovanje kineske ambasade u Beogradu "apsolutno diplomatijom topovnjače".

U toku svog govora, na hitnom sastanku Savjeta Bezbjednosti UN, irački ambasador Dr Said Hasan je nazvao bombardovanje ambasade "varvarskom akcijom koje je u suprotnosti sa poveljom Ujedinjenih Nacija. Ko zna koji će dio nerazvijenog svijeta biti slijedeća žrtva?"

Ali, nisu samo predstavnici zemalja koje su bile meta američkog bombardovanja ti koji izražavaju ljutnju i zabrinutost povodom ovakve američke spoljne politike. Porazna kritika SAD i NATO stavova je donijeta u komentaru Sidharte Varadarajana, objavljenom u ponedjeljak, u indijskom listu The Times of India.

Pisac citira nove "Strateške Koncepte" usvojene 1. i 2. maja , na NATO konferenciji u Washingtonu, održanoj povodom 50-te godišnjice. "Iritirajući miris eksploziva bez dima je lebdio nad učesnicima dok su planirali budućnost ne samo NATO-a, već i cijelog svijeta", napisao je.

NATO je proširio svoju geografsku interesnu sferu van Sjeverne Amerike i Zapadne Evrope u regionalne konflikte, etnička i religiozna suparništva i teritorijalne rasprave, pa čak i u "neadekvatne ili propale napore za reformu" kao i "nekontrolisanu migraciju velikog broja ljudi" koji mogu da "predstavljaju prijetnju sigurnosti i stabilnosti saveza".

Varadarajan je prokomentarisao: "Svaka država koja je 'na periferiji NATO-a' ili iza teritorija zemalja u savezu mora biti sigurna da nema nijednu od navedenih kriza ili će se naći na meti projektila i bombi".

Nova NATO strategija poziva na operacije koje "mogu zahtijevati da se preduzmu bez, ili sa ograničenim pristupom postojećoj NATO infrastrukturi", jasno ukazujući na regione daleko od Balkana. Konstatujući da je jedan od glavnih ciljeva NATO-a da spriječi proliferaciju nuklearnog naoružanja, Varadarajan navodi da i Indija, koja je nedavno izvršila testiranje raketa koje se mogu koristiti za lansiranje nuklearnog oružja, može postati meta NATO-a.

Indijski komentator primjećuje tipičan dvostruki standard SAD-a i evropskih sila, koje osuđuju druge zemlje zbog posjedovanja nuklearnog oružja, ali izjavljuju da oni sami ne samo da moraju posjedovati nuklearno naoružanje, nego i da imaju pravo da ga prvi koriste, ili kao taktičko oružje protiv konvencionalno naoružanog neprijatelja.

On zaključuje: "NATO-vo posjedovanje nuklearnog oružja, agresivnost i način na koji nastupa u Jugoslaviji može samo da izazove nemir onih koji vjeruju u mir i demokratiju. 'Novi strateški koncept' je nihilistički tekst ispunjen razornim namjerama. Izgleda da autori nisu izvukli pouke iz istorije ovog milenijuma, čak ni stoljeća, koji se uskora završava.

Stepen uzbune izražen u ovim buržoaskim novinama, glavnom glasilu indijskog političkog državnog uređenja, je veoma izražen. Tim prije što je gospodin Varadarajan jednostavno učinio ono što bi svaki ozbiljni analitičar morao--a što nijedan komentator američke ili evropske štampe nije pokušao--da ozbiljno shvati zvaničnu NATO-vu stratešku perspektivu i njene globalne poslijedice u svjetlu rata u Jugoslaviji.

Taj komentar iz lista The Times of India je procjena koju inteligentni posmatrač dobija o strahovitom pojačavanju i vojne akcije i ratoborne retorike američkih vladajućih krugova. Ovog vikenda je bilo evidentno pojačavanje u oba pravca. U ratu, NATO bombarderi nastavljaju napade, usredsređujući se na druge srpske gradove, osim Beograda, a NATO komandant je tražio dalju ekspanziju dimenzija napada na Jugoslaviju. General Wesley Clark je zahtijevao odobrenje da postavi raketne baterije duž srpske granice: neke od njih na teritoriju Hrvatske, druge u Mađarsku i Bosnu.

Ratna groznica nastavlja da divlja u elitnoj štampi i među mnogim političarima Washingtona. The New York Times je objavio dugačak članak, u sekciji Week in Review, pod naslovom "Šta bi trebalo učiniti da se očisti Srbija?", koji poziva NATO da osvoji Srbiju i osnuje okupacionu vladu po modelu Njemačke ili Japana poslije drugog svjetskog rata. Dva američka senatora i bivši republikanski predsjednički kandidat Robert Dole je ponovio to mišljenje u toku intervjua za NBC News, u programu "Susret sa Štampom".

Još nevjerovatniji je bjesni ton usvojen od štampe i političara u vezi propusta kineske vlade da zaštiti američku ambasadu u Pekingu od kineskih demonstanata, kao da su protesti i bacanje kamenja daleko premašili bombardovanje i ubistva u Beogradu.

Ovaj dvostruki standard je još više vrijedan zapažanja ako se uzme u obzir reakcija Amerike nakon terorističkog napada bombama na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji prošlog avgusta. Clintonova administracija je smjesta ispalila projektile na mjesta u Sudanu i Avganistanu, za koja se smatra--sa malo ili bez dokaza--da su povezani sa onima koji su postavili te bombe.

Još nakazniji je bio uvodni članak u ponedjeljak, u listu Wall Street Journal koji omalovažava demonstracije u Pekingu na osnovu toga što su "kineskom narodu redovno punili glave anti-NATO propagandom"--za razliku od pro NATO propagande koju vrši američka štampa.

The Journal sugeriše da su smrti u beogradskoj ambasadi bile ustvari rezultat lukave kineske zavjere: "Očigledno pitanje koje će možda kineskim ljudima konačno sinuti: Zašto je, u sred takvog rata, vlada odlučila da drži sve te ljude u svojoj ambasadi i time ih dovede u opasnost?"

Ovakve izjave su plod vladajuće klase koja je izgubila svaki pravac i koja se ukrcala na kurs militarizma i agresije, kurs koji može da se završi samo krvavom katastrofom.