5,2 Miliona Djece U SAD-u Odrastaju U Siroma�tvu
Paul Scherrer
23. juna 1999.
5,2 miliona djece u SAD-u, skoro jedna četvrtina djece ispod �est godina, odrastaju u familijama čiji su prihodi ni�i od federalne granice siroma�tva, prema izjavi koju je dao Nacionalni Centar za Siroma�nu Djecu 'National Center for Children in Poverty' (NCCP) pro�le sedmice. Izje�taj je ustanovio da se siroma�tvo među djecom snizilo sa najvi�eg nivoa svih vremena od 6,4 miliona djece 1993, ali jo� ostaje 50% vi�e od prosjeka od prije dvadeset godina. Op�ti stepen siroma�tva kod djece ispod �est godina (YCPR) je 22%.
Rezultati istra�ivanja, pod naslovom "Siroma�tvo Među Djecom�Statistička Nadopuna (Young Children in Poverty�a Statistical Update)," je nastavak nekoliko istra�ivanja koja su rađena u NCCP-u na Columbia Univerzitetu tokom pro�lih nekoliko godina, uključujući "Jedan u Četiri: Američki Najmlađi Siromasi (One in Four: America's Youngest Poor)." Ovaj izvje�taj je baziran na analizi Sada�nje Ankete Biroa za Popis Stanovni�tva (Census Bureau's Current Population Survey), izvr�enoj u martu 1998, i sadr�ava podatke za 1997, i predstavlja najnedavnije podatke koji stoje na raspolaganju.
1997. zvanična granica siroma�tva za tročlanu porodicu je bila 12.802 dolara. YCPR stopa mjeri prosjek djece ispod �est godina koja �ive u porodicama čiji su prihodi čak i manji od ove oskudne sume. Djeca ispod �est godina imaju najveću stopu siroma�tva od ijedne druge skupine. Njih slijede dijeca od 6 do 17 godina, čija je stopa siroma�tva 18,4%. YCPR stopa je duplo vi�a kod odraslih i starijih.
Uticaj siroma�tva na mentalni i fizički razvoj djece ispod �est godina je jako te�ak. Neil Bennett, jedan od autora izvje�taja i direktor Demografskog Istra�ivanja i Analize u centru, je izjavio WSWS-u, "Posljedice siroma�tva počinju od rođenja i ostaju sa djetetom kroz njegov ili njen �ivot. Dijete rođeno u siroma�tvu će najvjerovatnije vagati ispod prosiječne te�ine poslije rođenja, �to vodi ka cijelom nizu zdravstvenih problema. Za ovu djecu postoji manje vjerovatnoće da zavr�e srednju �kolu, i vi�e je vjerovatno da će biti nezaposleni." NCCP centar je također izvr�io istra�ivanje u vezi psiholo�kog uticaja siroma�tva na djecu, označujući njegov negativni efekat na emocionalni i umni razvoj djece.
Pored razmatranja op�te stope siroma�tva kod dijece, izvje�taj također razmatra djecu koja �ive u "ekstremnom siroma�tvu," "potpunom siroma�tvu" i oni koji �ive na "ivici siroma�tva." Dva i po miliona djece �ive u porodicama čiji su godi�nji prihodi ni�i od polovine zvanične granice siroma�tva. Drugim riječima, svako deseto dijete odrasta u porodicama čije su zarade manje od 6.400 dolara godi�nje ili 123 dolara sedmično. Takve porodice �ive u dr�avnim podjamčenim domovima, dijele smje�taj sa drugim porodicama ili su beskućnici.
Drugih 2,7 miliona djece �ive u potpuno siroma�nim porodicama, koje zarađuju 50 do 100% prihoda zvanične granice siroma�tva. Drugih 4,7 miliona �ive u porodicama koje zarađuju 100 do 185% granice siroma�tva. Ukupno, skoro 10 miliona djece, ili 43% od sve djece, �ive blizu ili ispod zvanične granice siroma�tva.
Uglavnom vi�e bijele djece �ive u siroma�tvu, premda stopa siroma�tva za crnu i hispansku djecu ostaje oko tri puta veća, blizu 40%. Najbr�i porast YCPR stope siroma�tva se de�ava u predgrađima i okolini gradova. Siroma�tvo u predgrađima sada predstavlja oko 37% siroma�tva kod dijece. YCPR stopa je otprilike 40% u gradskim centrima, a 23% u seoskim mjestima.
Zaposleni siromasi
Ovaj izvje�taj opisuje povećanje siroma�tva takozvanih zaposlenih siromaha. Dok je op�ti broj siroma�ne djece opao od 1993, postotak djece u porodicama gdje bar jedan roditelj radi punovremeno ili kratkovremeno se povećao do 65%, �to predstavlja povećanje za 20% od nivoa 1993.
Brzi porast broja siromaha koji su zaposleni izra�ava pad zarada najsiroma�nijeg dijela stanovni�tva, porast kratkovremenog i privremenog zaposlenja i naglo smanjenje primalaca socijalnog osiguranja od 1993. Većina onih koji su izgubili svoje socijalno osiguranje pod programom "reforme socijalnog osiguranja" pod predsjednikom Bill Clinton-om, su zavr�ili u najslabije plaćenim poslovima.
"Rad, i po�tovanje zakona vi�e ne garantuju porodicama da neće biti u siroma�tvu," ka�e Neil Bennett. "Kako sve vi�e i vi�e ljudi napu�ta socijalno osiguranje da bi radili, to �to mi vidimo je da zaposlenje ne znači da će izbjeći �ivot u siroma�tvu. Postoji veliki postotak ljudi koji rade puno vrijeme ali ne uspijevaju da izvedu svoje porodice iz siroma�tva."
Bennett je nastavio: "U isto vrijeme, zvanična granica siroma�tva ne uzima u obzir tro�kove ponovnog zaposlenja, kao izdaci za dječje vrtiće, tro�kovi putovanja, lokalni i federalni porezi, i osobne tro�kove kao odjeću za posao. Stvarne zarade mnogih radnika koji se ponovo zaposle su čak i ni�e. Pored toga tu je i psiholo�ki uticaj na roditelje koji, iako rade �to im je rečeno, opet nemaju načina da izdr�avaju svoje porodice."
Isto kao �to zaposlenje vi�e nije garancija protiv siroma�tva, tako nije ni srednjo�kolska diploma. Skoro u 30% porodica u kojima je obrazovaniji roditelj zavr�io srednju �kolu �ivi u siroma�tvu, �to je povećanje od 77% iz perioda 1975-79. Za porodice u kojima obrazovaniji roditelj ima neko univerzitetsko obrazovanje, YCPR stopa siroma�tva se povisila na 15,2%, �to je povećanje za 78% iz ranijeg perioda.
Reforma socijalnog osiguranja
Posljedice reformi socijalnog osiguranja na dijecu koja �ive u siroma�tvu su dramatične. Od 1993. omjer porodica koje su primale socijalnu pomoć je opao sa 53% na 36% 1997. Dvije trećine od svih onih koji primaju socijalnu pomoć su djeca. Porodice sa djecom i jednim roditeljem, većinom samohrane majke, čine većinu porodica koje primaju socijalnu pomoć. Ova grupa sačinjava većinu kojima je odbijeno socijalno osiguranje, a upravo su oni ti koji se suočavaju sa najvećim te�koćama u pronala�enju posla, kao �to su pronala�enje dječjih vrtića i zdravstvenih usluga. Skoro 60% djece u porodicama koje imaju samo jednog roditelja, "samo majku", odrastaju u siroma�tvu, i jo� ako majka nije zavr�ila srednju �kolu, ta se stopa penje do preko 80%.
Političari hvale ovu reformu socijalnog osiguranja kao veliki uspjeh zato �to je broj primalaca nacionalnog socijalnog osiguranja pao za 42% od 1993, a u nekim američkim dr�avama broj primalaca socijalnog osiguranja je pao za preko 80%.
Međutim, ako se uspjeh reforme socijalnog osiguranja gleda sa stanovi�ta smanjenja siroma�tva, onda se pojavljuje potpuno različita slika. Prvenstveni razlog za mali pad zvanične stope siroma�tva u zadnjih nekoliko godina, je pad nezaposlenosti. Promjena u ekonomskoj situaciji će dovesti do situacije u kojoj će milioni nezapslenih ostati bez ikakvog socijalnog pokrića. Činjenica da su u mnogim američkim dr�avama, porodicama kojima je obustavljeno socijalno osiguranje također obustavljeni i bonovi za hranu i zdravstvena pomoć (Medicaid), dalje povećava te�koće za ove siroma�ne porodice.
Skoro tri godine od kako je demontiran federalni program socijalnog osiguranja, vlada jo� nije poduzela opse�nu studiju posljedica ove promjene. Čak i zahtijev, pod zakonom reforme socijalnog osiguranja, da američke dr�ave iznesu podatke o dječijem siroma�tvu je odbačen u maju 1998.
Iako nije bilo nikakvih nacionalnih anketa, lokalna i dr�avna istra�ivanja su pokazala povećanje ekstremnog siroma�tva kod djece i jako siroma�nih. U Wisconsin-u, dr�avi u kojoj je broj primalaca socijalnog osiguranja srezan za 87% od 1993, broj siroma�nih porodica se vi�e nego udvostručio od 1989. do 1997, prema izvje�taju Instituta za Budućnost Wisconsin-a. Izvje�taj je također na�ao da se dio onih primalaca bonova za hranu, koji zarađuju ispod polovine zvanične granice siroma�tva, povećao sa 10% na 32% tokom istog perioda.
NCCP studija se mo�e vidjeti na veb sajtu: http://cpmcnet.columbia.edu/dept/nccp/.