WSWS : Srpskohrvatski

Forbes-ova Lista Od 200: Milijarde Za Nekolicinu Privilegovanih

Martin McLaughlin
30. juna 1999.

Pro�le sedmice magazin Forbes je objavio godi�nju listu 200 najbogatijih ljudi na svijetu, kolekciju milijardera, čiji zajednički kapital prevazilazi jedan bilion američkih dolara. Kao i pro�le godine, magazin se izvinjavao �to nije bio u mogućnosti da izlista svakog milijardera u svijetu, po�to ih ima ukupno 465. Obja�njeno je da se cjelokupna lista nalazi na njihovom veb sajtu. Magazin Forbes je uočio da su nabujale američke berze i finansijski oporavak Azije i Latinske Amerike izazvali ogroman porast kapitala najbogatijih na svijetu, čiji se ukupni kapital povećao sa 879 milijardi dolara 1998.

Od 200 milijardera, najvi�e je Amerikanaca sa 49, drugi su etnički Kinezi sa 21, koji �ive u 5 azijskih zemalja i isti je broj Nijemaca; 17 Japanaca, 12 Francuza, 9 iz arapskih zemalja Bliskog Istoka i 8 iz Meksika.

Reporta�a Forbes-a daje kratak pregled biografija i karijera ovih 200 milijardera, kao i trač poslastice o njihovom ugovaranju poslova, ubilačke prepirke kao i stil �ivota.

Jedan dio reporta�e, pod nazivom "Gdje ste naučili da budete milijarderi," je posvećen eksluzivnoj �koli Le Rosey u �vicarskoj, u kojoj je �kolarina 40.000 američkih dolara godi�nje. Tamo su razma�ena djeca super bogatih koja u�ivaju pomoć slu�kinja i batlera, koja svake godine idu na po tri mjeseca skijanja na terenima Gsteed-a, i "sudeći po dugogodi�njoj studentskoj tradiciji, obraćaju se čistačima sa 'les esclaves' (robovi); a lokalni �itelji gradića su pokr�teni u 'les paysans' (seljake)."

Ovakvo magazinovo proslavljanje bogatstva bez daha je odzvanjalo u izvje�tajima ove liste od 200 koji su se pojavili u novinama i na televiziji. Nije bilo ozbiljne reflekcije ili komentara o socijalnom značenju te zapanjujuće akumulacije tolikog bogatstva u tako mali broj ruku, fenomen koji ne samo da karakteri�e Sjedinjenje Dr�ave, već bukvalno svaku zemlju na svijetu.

"Američki model" kapitalizma je preuzet od vladajuće elite �irom svijeta kao primjer ekonomskog savr�enstva. Nije ni čudo: ni u jednom drugom sistemu vladajuća elita ne napreduje tako dobro! Ali, �ta nam to govori o prirodi modernog dru�tva da je tako veliki dio bogatstva koje cijelo dru�tvo stvara, pod monopolom malog, i da budemo iskreni, sebičnog i kratkovidnog segmenta stanovni�tva?

Tu nema istinskih pionira nauke i tehnologije, nema Ajn�tajna ili Edisona na ovoj listi milijardera. Tu su mo�da geniji, neke vrste, ali uglavnom geniji u sopstvenoj promociji, geniji u kori�ćenju komercijalnog preimućstva, udru�eno sa uskogrudnom nemilosrdno�ću neophodnom za odr�avanje monopolnog profita �to je moguće du�e.

Da pogledamo Amerikance sa liste�nekih 49 od 200 najbogatijih. Većina njih dolaze iz 4 sektora industrije: kompjuteri, internet, telekomunikacije i medije--mada iz mnogo razloga, svi oni bi se mogli svrstati u jedinstvenu industrijsku granu, čija je osnova obrada digitalnih informacija.

Značajno je da je najveća grupa multi-milijardera u bilo kojoj industriji, njih 10, koji dominiraju američkim medijama, tj, sredstvima javnog informisanja. Tu se ubrajaju: John Kluge iz Multimedia (10,5 milijardi); Sumner Redstone is Viacom-a i Blockbuster-a (8,7 milijardi); osnivač CNN-a Ted Turner (7,8 milijardi); vlasnik Fox televizije, Rupert Murdock (7,2 milijarde); izdavački nasljednici S.I. Newhouse i Donald Newhouse (4,5 milijardi svaki); Amos Hostetter, osnivač MediaOne (4,4 milijarde); John Maloney, TCI, najveći kablovski rukovodilac (4,4 milijarde); Charles Dolan, Cabletelevision (3,6 milijardi) i Jerrold Perenchio, vlasnik Univision-a za �pansko govorno područje (3,5 milijardi).

Mo�e li se smatrati slučajnim, imajući u vidu ovakvu listu, da nigdje na svijetu sredstva javnog mnjenja nisu tako neprijateljski raspolo�ena prema bilo kakvom nagovje�taju socijalne reforme, bilo kakvoj kritici, bez obzira koliko uzdr�anoj, prema postojećem socijalnom uređenju kao �to je to u Sjedinjenim Dr�avama? Naravno, to ne podrazumijeva komandovanje milijardera njihovim dobro plaćenim slugama, Tom Brokaws-u i Bernard Shaws-u, koji svaki dan čitaju vijesti na televiziji sa svojih telepromtera. Dru�tvena interakcija je slo�enija, ali ni�ta manje efikasna u svojim rezultatima: �ta god da predstavlja izazov zakonitosti ili svrsishodnosti profit-sistema se ne mo�e pojaviti u sredstvima informisanja koja su kontrolisana od strane korporacija.

Pored neizbje�nog Bill Gates-a�o kome ćemo kasnije�čije je bogatstvo 90 milijardi, kompjuterski magnati uključuju jo� dvojicu iz Microsoft-a: Paul Allen, sa 30 milijardi i Steven Balmer sa 19,5 milijardi. Michael Dell iz Dell Computer-a vrijedi 16,5 milijardi i Larry Ellison, Oracle, 9,5 milijardi. Theodore Waitt, iz Getaway-a ih prati sa 4,6 milijardi. U telekomunikacionoj grupi su i Philip Anschuts iz Qwest Communications (16,5 milijardi); Gary Winnick iz Global Crossing-a (5,1 milijardi), Walter Scott, MCI-WorldCom (4,8 milijardi) i Craig McCaw, Nextel (4,2 milijarde).

�pekulantsko prekomjerno trgovanje dionicama koje su povezane sa Internetom su dodale osam novih multi-milijardera Forbes-ovoj listi. Jay Walker-ove dionice u Priceline.com su vrijedile otprilike 10,2 milijarde kada je magazin prikupljao podatke pro�log mjeseca. 1997. cijela kompanija je vredila samo 100 miliona. Povećanje od 5.600% dionica Amazon.com-a je donijelo Jeffrey Bezos-u bogatstvo od 10,1 milijardi. Ova Internet kni�ara nikada nije napravila zaradu.

Pierre Omidyar and Jeffrey Skoll iz Internet aukcije kompanije Ebay su vrijedili 7,8 milijardi i 4,8 milijardi, dok David Filo i Jerry Yang, ko-osnivači Internet portala Yahoo!, imaju po 4 milijarde. Online (elektronsko) trgovanje berzanskim dionicama je učetvorostručilo vrijednost Charles Schwab-u, �to je napravilo ovog osnivača istoimene kompanije vrijednim 8,7 milijardi. J. Joe Ricketts, osnivač firme za online trgovinu dionicama, Ameritrade, je do�ivio da mu neto bogatstvo dostigne 4,7 milijardi.

Među drugim američkim multi-milijarderima su i �pekulatori Warren Buffett (36 milijardi), Kirk Kerkorian (7,3 milijardi) i George Soros (4 milijarde); vlasnik Nike-a, Philip Knight, vlasnik hiljada radionica u kojima radnici rade u bijednim uslovima (5,8 milijardi); i S. Robson Walton, najstariji sin osnivača Wal-Mart-a koji vrijedi 15,8 milijardi.

Da se vratimo Bill Gates-u, predsjedavajućem Microsoft-a, čije je neto bogatstvo nadma�ilo 100 milijardi u toku aprila, kada su dionice kompanije nedavno dostigle vrhunac. Tri Microsoft milijardera zajedno imaju procijenjeno gotovo 140 milijardi. Dionice kompanije uglavnom nisu bile pogođenje tu�ilačkim postupkom protiv njih, koji je podnijela Clinton-ova administracija. Wall Street je svjestan da je ova tu�ba samo jedna od epizoda stalne borbe među d�inovskim korporacijama da učvrste svoje pozicije u podjeli tr�i�ta i profita.

Udru�eno bogatstvo tri Microsoft milijardera je veće nego cjelokupni iznos koji trenutno federalna vlada odvaja za vanredne socijalne i dru�tvene izdatke--t.j. izdatke koji se jo� ne zahtijevaju u programima kao �to su socijalno ili zdravstveno osiguranje, koji obezbjeđuju garantovane beneficije �irokim slojevima stanovni�tva. To bogatstvo je pet puta veće od iznosa koji je potro�en na bonove za hranu, deset puta veće od iznosa koji se tro�i na istra�ivanje u borbi protiv raka i drugih smrtonosnih oboljenja.

Da bi se dobio osjećaj nepremostivog ponora koji razdvaja svijet Forbes-ovih 200 od svijeta običnih radnih ljudi, uzmimo tri primjera koji su se pojavili na prvim stranicama New York Times-a u posljednih nekoliko sedmica:

• 16. juna, ove novine ispituju eksplozivni rast u isplatnim zajmodavnim kompanijama, koje daju pritje�njenim radnicima predujam na njihove plate sa prekomjernim kamatama. Sada postoji skoro 8.000 takvih kompanija, a bilo ih je samo 300 1998. Iznosi se jedan slučaj u Kokomo-u, Indiani. Jedna �ena koja je djelimični invalid, je pozajmila 100 dolara od kompanije koja unovčava čekove da bi platila bolnički račun. Dvije sedmice kasnije je vratila taj isti dug sa 30 dolara dodatne naplate, �to predstavlja godi�nju kamatu od 780%.

• 22. juna, ove novine obavje�tavaju o rastućem broju radnih ljudi bez zdravstvenog osiguranja koji postaju "nomadi testiranja lekova" da bi imali pristup zdravstvenoj za�titi. Po�to nemaju drugog načina da priu�te doktora, oni dobrovoljno učestvuju u testiranju lijekova za velike farmaceutske kompanije. Broj takvih ljudskih zamoraca se tačno ne zna, ali se vjeruje da ih ima na hiljade. Zbog eksperimentalne prirode ovih testiranja, mnogi od ovih pacijenata dobijaju placebo umjesto pravog lijeka. Čak i ako dobiju lijek i ako im lijek pomogne, kada se zavr�i testiranje, oni ostaju bez tih lijekova.

• 26. juna, Times opisuje lo�e uslove djece siroma�nih, koji imaju malo pristupa zubnoj za�titi, zbog smanjenja fondova za finansiranje Medicad-a (zdravstvene za�tite) i zbog neznanja njihovih roditelja. 80% karijesa se nalazi u podgrupi od 25% sve djece, uglavnom u siroma�nijim imigrantskim porodicama. Zubna oboljenja su vodeća oboljenja u dječjoj dobi u Americi koja se mogu spriječiti, a lo�e zubno zdravlje doprinosi neishranjenosti, nedostatku koncentracije, nespavanju i lo�im uspjehom u �koli.

Ova socijalna zla i mno�tvo drugih bi se mogla lako iskorijeniti sa samo malim dijelom bogatstva nagomilanog od strane �ačice milijarderskih monopolista i �pekulanata. Čak i da bi se pomenulo takvo rije�enje za sve dublje socijalne krize u Americi, potrebno bi bilo odbaciti reakcionarno "odobrenje" pod nadzorom �tampe, koje spriječava svaku opoziciju neobuzdanoj operaciji kapitalističkog tr�i�ta.