�rtve NATO-vog Rata
Ko Je Odgovoran Za Smrt Milene Milobabić I Sanje Milenković?
David Walsh<
2. juna 1999.
U nedjelju u Varvarinu, u jugoistočnoj Srbiji, NATO avioni su u jedan sat popodne uni�tili most, dok je neposredna okolina bila prepuna lokalnih ljudi koji su posjećivali gradsku pijacu. Poginulo je najmanje 11 civila uz jo� 40 povrijeđenih u ovom napadu. Očevici ka�u da su 4 automobila pala u Ju�nu Moravu. Zatečeni ljudi koji su priskočili u pomoć onima koji su stradali od prvog napada su bili izlo�eni drugom naletu bombardovanja. 4 NATO aviona su učestvovala u ovom napadu.
NATO avioni su u ponedjeljak bombardovali banju i starački dom u Surdulici, gradiću u jugoistočnoj Srbiji. Ovo je bio drugi ubitačan napad na gradić od 15.000 stanovnika. NATO projektili su 27. aprila bili ispu�teni u naseljenu četvrt, i ubili 11 ljudi. U zadnjem napadu poginulo je najmanje 27 civila. Otprilike 100 ljudi je �ivjelo u sklopu banje koja se nalazi u predgrađu gradića. 16 �itelja i pacijenata su poginuli kada su se 2 NATO projektila zabila u dvije od sedam zgrada u tom kompleksu. Jo� 5 ih je bilo zatrpano pod ru�evinama. Vi�e od 40 drugih je bilo povrijeđeno.
Srpska medija je isto izvijestila da su NATO projektili ubili 10 i povrijedili 20 ljudi kada su u ponedjeljak pogodili Novi Pazar u centralnoj Srbiji.
NATO govornici se nisu izvinili za dnevne napade na Varvarin niti za smrtne slučajeve, opisujući taj most kao "označen i legitiman cilj." Jamie Shea, govornik vojne alijanse, je izjavio, "Da se zlo savlada, to uvijek ima svoju cijenu. To, na�alost, nikad ne dođe besplatno. Ali, na� neuspjeh da savladamo veliko zlo bi nas mnogo vi�e ko�tao."
Postoji jaz izmedju samo-zadovoljavajućih i la�nih komentara od strane Shea, Clintona, Blaire-a i ostalih�koji izjavljuju da ne vode rat "protiv srpskog naroda"�i okrutne realnosti NATO-vog rata.
Tvrdnja američkih i evropskih medija da su napad na Varvarin i slični zločini "kobne gre�ke" se već izlizala. Ako su, u početnoj fazi rata, NATO-vi vojni zvaničnici tvrdili da su mostovi i drugi elementi infrastrukture napadani po noći da bi se "umanjile �rtve", da li to onda znači da se oni napadaju usred dana da bi se ove �rtve povećale? Tu se ne mo�e izvući nijedan drugi razuman zaključak osim onoga da NATO sada vodi operaciju s ciljem ubijanja i terorisanja srpskih civila.
Okrutnost SAD-vođene kampanje se intenzifikovala u posljednjim danima. NATO je do sada preletio s oko 15.000 borbenih misija preko Srbije u 70 dana. Njegovi avioni sada vr�e 350 do 400 udara dnevno, u neprekidnim napadima. Ovako ne�to se jo� nije vidjelo u Evropi od kraja drugog svjetskog rata. I nema znakova popu�tanja. Naprotiv, SAD vojne starje�ine obećavaju pojačavanje bombardovanja da bi se srpski lideri primorali na kapitulaciju zahtjevima NATO zemalja.
NATO re�imi i njihovi propagandisti su utro�ili dobar dio napora u poku�ajima da kriminalizuju cijeli srpski narod, da bi ga učinili saučesnicima u Milo�evićevim "ratnim zločinima." Iskoristili su ljuti etničko-komunalni rat na Balkanu, u kojem su nacionalističke snage sa svih strana vr�ile zločine, i upotrijebile ga za svoje sopstvene, pljačka�ke namjere. Američke medije su razotkrile �to je moguće manje o patnji srpskog naroda, da bi prikrile zlodjela SAD-vođenih snaga, i da bi Srbe učinile nehumanim u očima javnog mnjenja.
I zaista, dok zračna kampanja postaje sve nemilosrdnija, glavne medijske stanice u SAD-u, posebne TV mre�e, dostavljaju sve manje i manje izvje�taja o ovoj pusto�i i uni�tenju. Gdje je sada Brent Sadler iz CNN-a koji je davao makar neke nagovje�taje o stepenu smrti i pusto�enja u izvje�tajima iz Aleksinca iz ranog aprila? A sada, ni�ta. Ili gotovo ni�ta. Samo kada se izvr�i posebno pretjeran zločin, onda se glavne TV stanice�bezvoljno, i uvijek dostavljajući zvanične NATO izgovore�mogu navesti s podbadanjem da ih i spomenu.
Napadi na Varvarin i Surdulicu su bili posebno zloslutni i nemilosrdni incidenti. Takvi utisci mora da su se prenijeli na neke novinare, jer su napokon počeli da prenose tračak ljudskog lica NATO-vih �rtava.
Kevin Cullen, reporter za Boston Globe, je napisao dirljivu i neobičnu priču o posjeti u Surdulici. On je zapazio: "Izvan jedne od dvije zgrade koje su direktno pogođene, tijela 4 starijih ljudi su bila poredana na nosilima. 'Rigor mortis' (ukočenost tijela poslije smrti) je već nastupio i ruka jedne �ene je bila ispru�ena uvis, a njen prst upirao gore na gotovo optu�ivački način�. Snaga eksplozije je odsjekla vrhove drveća i nabacala odjeću po drugim drvećima. Ko�ulje, pantalone i čarape su visile sa zelenih kro�nji, oko 20 metara u zraku, poput nakićenih bo�ićnih jelki."
"Dr. Dragoljub Aleksić, 60, direktor banje, je stajao usred ru�evina, optu�ujući NATO za anga�ovanje u ratnim zločinima za koje tako olako optu�uje njegovog predsjednika, Slobodana Milo�evića.
"'Ova zgrada je bolnica. Na njenom krovu je znak Crvenog Krsta,' on je rekao. 'Za NATO da ka�e da nije znao da je ovo mjesto za bolesne ljude je la�.'"
Ironično, pored toga �to je obezbjeđivao smje�taj pacijentima sa disajnim bolestima i penzionerima, ovaj zdravstveni objekat je također bio dom srpskim izbjeglicama iz Bosne i Hrvatske, koji su bili protjerani uz pomoć akcije "etničkog či�ćenja" koju su podr�ale SAD 1995. Jedna od poginulih je bila majka troje djece, Bosiljka Malobabić, koje je bila protjerana iz svoje kuće u Hrvatskoj. Dvoje njene djece, Milena i Rade su također poginuli. Jedan srpski očevidac je ljutito komentarisao o događajima 1995: "Niko nije htio da bombarduje Hrvatsku."
Reporterka za Irish Times, Lara Marlowe, je također bila dirnuta posjetom u Surdulicu. I ona je isto komentirala na smrt 19-godi�nje Milene Malobabić. Marlowe je zapisala: "Milenino tijelo je bilo zadnje u redu, i ona je bila tu�no lijepa djevojka, sa crnom kosom i srebrnim okruglim nau�nicama, čije zeleno-plave oči kao da su buljile u bolu, čak i u smrti. One je bila jedna od četvoročlane porodice koja se liječila od tuberkuloze u ovoj banji."
Reporteri su navodno prona�li dnevnik ove djevojke izvan razru�ene banje. '"Ovaj dnevnik je posvećen Dejanu,' ona je zapisala unutar prednje korice, isprepletajući 1972-u, rođendan njenog voljenog sa svojim sopstvenim. 'Kad bi samo znao koliko ja sada patim,' započela je poemu na srpskom, čija su prva slova formirala akrostiku njegovog imena. 'Mo�da grije�im, ali �elim da ti se vratim. Tvoja Milena te jo� voli, ali osjećam ranu�'"
A Sanja Milenković, 17, najbolji matematičar u beogradskoj srednjoj �koli, koja je upravo bila pre�la most u Varvarinu kada su ga NATO avioni napali? Prema izjavi Carlotte Gall u New York Times-u, ova djevojka je bila tako te�ko povrijeđena od gelera da je umrla na putu ka bolnici. "Poslije prvog zračnog udara, ljudi su po�urili sa obli�nje pijace da pomognu povrijeđenima na mostu. Onda su se avioni vratili i ponovo napali, ispu�tajući 2 bombe koje su raznijele most sa njegovih betonskih potpora i raspr�tali smrtonosne gelere uz ulicu pa do pijace, prema izjavi svjedoka."
Gall je opisala posljedice: "Osam le�eva je le�alo na nosilima na ulazu u gradsko groblje. Otac Ćirić se isticao u svome crnom odijelu i građanskim cipelama. Ostali mu�karci su bili u jeftinoj radničkoj odjeći. Njihova tijela su bila u�asno osakaćena. �ena čije su tijelo prona�li u rijeci, bez obuće, sama je izgledala smirena u smrti. Tijelo Milenkovićeve je jo� uvijek bilo u bolnici."
Ovo je u�asna logika NATO-vog rata protiv Srbije. Milena Malobabić i Sanja Milenković su imale tragičnu nesreću da im se putevi ukrste sa ratnom ma�inerijom kojom dominiraju SAD. U jednom dubokom smislu, one su �rtve ubistva koje je politički motivisano. Ko će, ako iko, ikada snositi odgovornost za ove zločine? Da li Clinton, Clark ili Blair?
SAD i druge vlade nastavljaju sa daljnjim i intenzivnijim napadima, dijelom zato �to jo� nema masovnih javnih uzvika nezadovoljstva protiv njihovih akcija. Ovaj varvarski rat�koji u stvari i nije rat, nego jednostrana kampanja bombardovanja�se vodi u ime američkog, britanskog, francuskog, njemačkog i drugih naroda. Ovi narodi moraju shvatiti stvarne dimenzije i posljedice ovog rata. Oni koji nastavljaju da se obmanjuju sa mislima da SAD-vođene snage vode ovaj rat da bi ispravile stvari u ovom regionu, da uspostave "demokratiju," da savladaju "veliko zlo," treba da dobro razmisle. Ni jedan vojni napad koji se vodi na ovakav način, koji je bezobzirno uperen protiv civila i uni�tava ekonomski i dru�tveni �ivot jednog cijelog naroda, ne mo�e ni u kojem slučaju da ima napredne ciljeve.