Kosovski "Borci Za Slobodu" Financirani Od Strane Organizovanog Kriminala

Kosovski "Borci Za Slobodu" Financirani Od Strane Organizovanog Kriminala

Michael Chossudovsky
10. aprila 1999

Michael Chossudovsky je profesor ekonomije na Ottawskom Univerzitetu i autor Globalizacija Bijede (The Globalisation of Poverty), Uticaji Reformi IMF-a i Svjetske Banke (Impacts of IMF and World Bank Reforms), Mre�a Zemalja U Razvoju (Third World Network), izdavačka kuća Penang and Zed Books, London, 1997. On je poslao ovaj članak Svjetskom Socijalističkom Veb Sajtu (World Socialist Web Site) i mi ga prezentujemo za informaciju na�im čitaocima.

NATO-vo nemilosrdno bombardovanje Beograda i Pri�tine, koje je progla�eno u globalnoj mediji kao humanitarna mirovna misija, ide daleko od kr�enja internacionalnog zakona. Dok je Slobodan Milo�ević demonizovan, prikazan kao bezdu�ni diktator, Oslobodilačka Vojska Kosova (OVK) se uzdi�e kao nacionalistički pokret vrijedan po�tovanja, koji se bori za prava etničkih Albanaca. Ali istina je da je OVK podr�ana od strane organizovanog kriminala sa ćutljivim odobrenjem Sjedinjenih Dr�ava i njenih saveznika.

Nastavljajući sa �ablonom iz rata u Bosni, javno mnjenje se vje�to dovodilo u zabludu. Multimilijarderska trgovina droge na Balkanu je odigrala odlučujuću ulogu u "financiranju borbe" na Kosovu prema potrebama zapadnih, ekonomskih, strate�kih i vojnih objektiva. Veze između OVK-a i kriminalnih sindikata u Albaniji, Turskoj i Evropskoj Zajednici su bile poznate zapadnim vladama i obavje�tajnim slu�bama od sredine 90-ih. Ove veze su op�irno dokumentovane u evropskim policijskim arhivama i potvrđene brojnim studijama.

"� Financiranje kosovskog gerilskog rata postavlja ključna pitanja i temeljito testira tvrdnje da se radi o "etičkoj" vanjskoj politici. Da li bi Zapad trebao da potpoma�e gerilsku vojsku (OVK) za koju izgleda da je djelimično financirana od strane organizovanog kriminala?" [1]

Dok su se lideri OVK-a rukovali sa Dr�avnim Sekretarom SAD-a Madeline Albrightom u Rambouilletu, Europol (evropska policijska organizacija sa sjedi�tem u Hagu) je "pripremala izvje�taj za evropske ministre unutra�njih poslova i pravde o vezi između OVK-a i albanskih rasturača droge." [2] U međuvremenu je globalna medija vje�to prikazala pobunjeničku vojsku kao op�teg predstavnika interesa etničkih Albanaca na Kosovu (u mjesecima prije NATO-vog bombardovanja).

Uprkos njenih veza sa trgovinom droge, OVK je u stvarnosti postala kormilar mirovnog procesa u ime etničke albanske većine, kada je vođa OVK-a Hashim Thaci (29-godi�nji "borac za slobodu") bio postavljen za njihovog glavnog pregovarača u Rambouilletu. Zapad se oslanjao na svoje OVK pione da zapečate sporazum koji bi transformirao Kosovo u okupiranu teritoriju pod zapadnom administracijom.

Ironično je da je Robert Gelbard, američki specijalni envoj za Bosnu, pro�le godine opisao OVK kao "teroriste". Christopher Hill, glavni američki pregovarač i arhitekta Rambouillet sporazuma, "je također jako kritikovao OVK za njeno navodno trgovanje drogom." [3] Čak �ta vi�e, samo dva mjeseca prije Rambouilleta, Dr�avni Sekretarijat SAD-a (State Department) je priznao (zasnovano na izvje�taju iz Posmatračke Misije SAD-a) ulogu OVK-a u terorisanju i iskorjenjavanju etničkih Albanaca:

"�OVK zlostavlja ili kidnapuje svakoga ko ide u policiju,�predstavnici OVK-a su prijetili da ubiju seljake i da im zapale kuće ako se ne pridru�e OVK-u [proces koji se nastavio od početka NATO-vog bombardovanja]�zlostavljanje OVK-a je dostiglo takve razmjere da su stanovnici �est sela u regionu �timlja bili spremni da bje�e." [4]

Dok podr�avaju "oslobodilački pokret" koji ima vezu sa trgovinom droge, izgleda da je zapad namjerio da zaobiđe civilnu Demokratsku Ligu Kosova i njenog vođu Ibrahima Rugovu, koji je zatra�io prestanak bombardovanja i izrazio svoju �elju da postigne mirovnu nagodbu sa jugoslovenskim vlastima. [5] Vrijedno je se podsjetiti da je OVK izjavila da su Srbi ubili Rugovu (zajedno sa tri druga lidera uključujući Fehmi Aganija) nekoliko dana prije njegove konferencije za �tampu, 31. marta.

Tajno financiranje "boraca za slobodu"

Sjećate li se Oliver Northa i latinsko-američkih Kontra�a (Contras)? Kosovski �ablon je sličan drugim tajnim opracijama CIA-a u Centralnoj Americi, Haitiju i Avganistanu, gdje su "borci za slobodu" bili financirani putem pranja prljavog novca od droge. Od početka hladnog rata, zapadne obavje�tajne slu�be su razvile slo�enu vezu sa ilegalnom trgovinom droge. Od slučaja do slučaja, novac od trgovine droge koji se prao u internacionalnom bankarskom sistemu, je financirao te tajne operacije.

Prema autoru Alfred McCoyu, �ablon ovog financiranja se uspostavio u ratu u Indokini. U 1960-im, Meova vojska u Laosu je bila financirana od trgovine drogom kao dio vojne strategije Washingtona protiv kombinovanih snaga neutralističke vlade princa Suvana Fuma i Patet Laoa. [6]

Ovaj �ablon politike droge koji se uspostavio u Indokini se od tada kopirao u Centralnoj Americi i Karibima. "Rastuća krivulja koja predstavlja uvoz kokaina u SAD", pisao je novinar John Dinges "je bila popraćena skoro identičnim povećanjem toka oru�ja i vojnih savjetnika iz SAD-a u Centralnu Ameriku." [7]

Znalo se da se vojska u Gvatemali i Haitiju, kojima je CIA pru�ila tajnu podr�ku, bavila trgovinom droge u ju�noj Floridi. I kao �to je bilo otkriveno u skandalima Iran-Contre i Komercijalne i Internacionalne Kredit Banke (BCCI), postojali su jaki dokazi da su se te tajne operacije financirale putem pranja novca od trgovine drogom. "Prljavi Novac" koji se isprao kroz bankarski sistem--često kroz anonimnu praznu (nepostojeću) kompaniju--je postajao "tajni novac" koji se koristio za financiranje raznih pobunjeničkih grupa i gerilskih pokreta, uključujući nikaragvanske Kontra�e i avganistanske Mud�ahedine. Prema izjavi Time časopisa od 1991:

"Po�to su SAD htjele da snabdiju mud�ahedinske pobunjenike u Avganistanu sa stinger projektilima i drugim te�kim naoru�anjem, trebala im je puna saradnja Pakistana. Do sredine 1980-ih, operacija CIA-e u glavnom gradu Pakistana Islamabadu, je bila jedna od najvećih �tabova američke obavje�tajne slu�be na svijetu. 'Ako BCCI banka predstavlja toliku sramotu za SAD tako da se ne vr�e otvorene istrage, to je dosta zbog toga �to je SAD progledala kroz prste rasturanju heroina u Pakistanu', rekao je član obavje�tajne slu�be SAD-a." [8]

Od ranih 1980-ih, Bonn i Washington su se udru�ili u uspostavljanju svojih interesnih sfera uticaja na Balkanu. Njihove obavje�tajne slu�be su također međusobno sarađivale. Prema obavje�tajnom analitičaru John Whitleyu, tajna podr�ka pobunjeničkoj vojsci Kosova se uspostavila kao zajedničko djelo između CIA-e i njemačke Bundes Nachrichten Dienst (BND) (koja je ranije odigrala ključnu ulogu u postavljanju desničarske nacionalističke vlade na čelu sa Franjom Tuđmanom u Hrvatskoj). [9] Zadatak da se stvori i financira OVK je isprva bio dat Njemačkoj: "Oni su koristili njemačke uniforme, istočno-njemačko oru�je i bili su financirani, djelimično, s novcem od droge". [10] Prema Whitleyu, CIA je potom bila instrumentalna u obuci i snabdijevanju OVK-a u Albaniji. [11]

Tajne aktivnosti njemačke BND su bile dosljedne sa Bonnovom namjerom da pro�iri svoj "Lebensraum (�ivotni Prostor)" unutar Balkana. Prije početka građanskog rata u Bosni, Njemačka i njen ministar za vanjske poslove Hans Dietrich Genscher je aktivno podr�ao otcjepljenje; ona je "ubrzala internacionalnu diplomatiju" i vr�ila pritisak na svoje zapadne saveznike da priznaju Sloveniju i Hrvatsku. Prema Geopolitičkom Posmatraču Droge (Goepolitical Drug Watch), i Njemačka i SAD su bile naklonjene (iako nezvanično) formaciji "Velike Albanije" koja bi sadr�avala Albaniju, Kosovo i djelove Makedonije. [12] Prema Sean Gervasiju, Njemačka je tra�ila odrije�ene ruke među svojim saveznicima "da vodi ekonomsku dominaciju u čitavoj srednjoj Evropi." [13]

Islamski fundamentalizam i podr�ka OVK-u

"Prikriveni plan" Bonna i Washingtona se sastojao u potpaljivanju nacionalističkih oslobodilačkih pokreta u Bosni i na Kosovu s krajnjim ciljem destabilizacije Jugoslavije. Ovaj drugi cilj je također bio izvr�en "putem gledanja kroz prste" na navalu ratnih plaćenika i financijske podr�ke iz islamskih fundamentalističkih organizacija. [14]

Plaćenici koji su bili financirani od Saudijske Arabije i Kuvajta su se borili u Bosni. [15] I bosanski �ablon se kopirao na Kosovu: tvrdi se da se mud�ahedinski plaćenici iz raznih islamskih zemalja bore uz OVK-ove borce na Kosovu. Isto se tvrdi da su njemački, turski i avganistanski instruktori obučavali OVK u gerilskim i diverzantskim taktikama. [16]

Prema izvje�taju njemačkog Deutsche Press-Agentura, financijska pomoć za OVK iz islamskih zemalja se proturala preko biv�eg �efa Nacionalne Informativne Slu�be (NIS), Bashkima Gazidede. [17] "Gazidede, navodno odani musliman koji je pobjegao iz Albanije u martu pro�le godine [1997.], je trenutno [1998.] pod istragom zbog svojih veza sa islamskim terorističkim organizacijama." [18]

Putevi snabdijevanja za naoru�anje OVK-ovih "boraca za slobodu" su nepristupačne brdsko-planinske granice Albanije sa Kosovom i Makedonijom. Albanija je također ključna tačka Balkanskog puta za drogu koji snabdijeva zapadnu Evropu sa heroinom četvrtog stepena. 75% heroina koji ulazi u zapadnu Evropu dolazi iz Turske. Također, veliki dio prevoza droge porijeklom iz Turske prolazi kroz Balkan. Prema američkoj administraciji za borbu protiv droge, Drug Enforcement Administration (DEA), "predpostavlja se da se 4-6 metričkih tona heroina iznese iz Turske svaki mjesec [kroz Balkan], kojoj je destinacija zapadna Evropa." [19] Nedavni izvje�taj od strane Njemačke Federalne Kriminalne Agencije tvrdi da: "Etnički Albanci su sada najistaknutija grupa koja rastura heroin potro�ačima u zapadnim dr�avama." [20]

Pranje prljavog novca

Da bi napredovali, kriminalnim sindikatima koji se bave trgovinom droge na Balkanu su potrebni prijatelji na visokim polo�ajima. Dru�ine krijumčara sa navodnim vezama sa turskom dr�avom, za koje se tvrdi da kontroli�u trgovinu heroina kroz Balkan "surađuju blisko sa ostalim grupama sa kojima imaju političke i religiozne veze", uključujući kriminalne grupe u Albaniji i na Kosovu. [21] U ovoj novoj globalnoj financijskoj sredini, sna�ne podzemne političke grupe, koje imaju veze sa organizovanim kriminalom, razvijaju i kultivi�u veze sa istaknutim političkim ličnostima i slu�benicima vojnih i obavje�tajnih ustanova.

Trgovina heroina, međutim, koristi ugledne banke da ispere velike sume prljavog novca. Dok su oni, takoreći, udobno udaljeni od krijumčarskih operacija, moćni bankarski interesi u Turskoj, ali većinom oni u financijskim centrima zapadne Evrope, tajno primaju debele nagrade od operacija pranja novca, koje donose vi�e milijardi dolara. Ovi bankarski interesi gube mnogo ako ne bi garantovali bezbjedan prolaz droge u tr�i�ta zapadne Evrope.

Albanska veza

Krijumčarenje oru�ja iz Albanije u Kosovo i Makedoniju je počelo početkom 1992, kada je Demokratska partija do�la na vlast, pod vodstvom predsjednika Salija Berishe. �iroka podzemna ekonomija i prekogranična trgovina je bila započeta. Trougasta trgovina nafte, oru�ja i droge se razvila prete�no kao posljedica embarga koji je internacionalna zajednica uspostavila na Srbiju i Crnu Goru i grčke blokade protiv Makedonije.

Poslije IMF-ovog "ekonomskog lijeka" prisiljenog na Beograd 1990, industrija i poljoprivreda na Kosovu su potpuno propali. Embargo je bio uveden na Jugoslaviju. Etnički Albanci i Srbi su bili ugurani u u�asno siroma�tvo. Ekonomska propast je stvorila prilike koje su podstrekle progres ilegalne trgovine. Na Kosovu, stopa nezaposlenosti je porasla do vrtoglavnih 70% (prema zapadnim izvorima).

Siroma�tvo i ekonomska propast su slu�ili da razdra�e etničke napetosti koje su kipile ispod povr�ine. Hiljade nezaposlenih omladinaca "tek �to su pre�li 19 godina" iz osiroma�enog stanovni�tva, su bili regrutovani u rankove OVK-a� [22]

U Albaniji, reforme za slobodno tr�i�te usvojene od 1992, su stvorile uslove koji su bili pogodni za kriminalizaciju dr�avnih institucija. Novac od droge se također prao u albanskim piramidama (mutne radnje koje obećavaju ulagačima brzo bogatstvo), koje su se pojavljivale tokom vlade biv�eg predsjednika Salija Berishe (1992-1997). [23] Ovi mutni investicioni fondovi su bili integralni dio ekonomskih reformi nanijetim na Albaniju od strane zapadnih kreditora.

Baroni droge na Kosovu, u Albaniji i Makedoniji (koji imaju vezu sa italijanskom mafijom) postali su nove ekonomske elite, često povezane sa biznis interesima zapada. Za uzvrat, financijske zarade od droge su se ponovo koristile za druge ilegalne aktivnosti (i obratno) uključujući �iroku trgovinu bijelim robljem između Albanije i Italije. Albanske kriminalne grupe koje su operisale u Milanu, "su tako ojačale od vođenja te trgovine (prostitucije), da su im moć i uticaj postali jači i od Kalabrijanaca." [24]

Primjena ovog "jakog ekonomskog lijeka" pod vodstvom Washingtonskih Bretton Woods institucija, je doprinijela raspadu albanskog bankarskog sistema i ubrzala propast albanske ekonomije. Haos koji je ovo uzrokovalo, je omogućio amerčkim i evropskim transnacionalnim kompanijama da se pa�ljivo postave. Nekolicina zapadnih petrolejskih kompanija uključujući Occidental, Shell i British Petroleum, su lakomo gledali na ogromne i neistra�ene naslage nafte u Albaniji. Zapadni investitori su isto tako buljili na �iroke rezerve kroma, bakra, zlata, nikal i platinuma u Albaniji� Njemački Adenauer Fond je urgirao u pozadini događaja u ime njemačkih interesa u rudarstvu. [25]

Berishin ministar odbrane u Albaniji Safet Zoulali (za koga se navodi da se bavio ilegalnom trgovinom nafte i droge), bio je arhitekta sporazuma sa njemačkom kompanijom Preussag (predavajući im kontrolu nad albanskim rudnicima kroma) koja se takmičila protiv konkurentskih ponuda američkog konsortijuma Macalloy Inc. u zajednici sa kompanijom Rio Tinto Zimbabwe (RTZ). [26]

Ogromne količine narko-dolara su se ponovo koristile i prale u programima privatizacije, koji su doveli do kupovine dr�avne imovine od strane mafija. U Albaniji je program privatizacije skoro preko noći doveo do stvaranja klase veleposjednika, koji su postali dosljedni predvodnici kapitalističkog "slobodnog tr�i�ta". Ova klasa ljudi u sjevernoj Albaniji je stupila u vezu sa "familijama" Guegue, koje su pak bile povezane sa Demokratskom Partijom Albanije.

Najveća albanska financijska "piramida" VEFA Holdings je bila osnovana od strane "familija" Guegue iz sjeverne Albanije sa podr�kom zapadnih bankarskih interesa. Ovu "piramidu" je kontrolisala Demokratska Partija Albanije pod vodstvom Sali Berishe (1992-97). VEFA je bila pod istragom u Italiji u 1997. zbog svojih veza sa Mafijom, koja je navodno koristila VEFA-u za pranje ogromnih suma prljavog novca. [27]

Prema jednom izvje�taju �tampe (baziranom na izvorima obavje�tajnih slu�bi), neki visokorankirani članovi albanske vlade tokom predsjedničkog termina Sali Berishe, uključujući članove kabineta, i članove tajne policije SHIK, su se navodno bavili trgovinom droge i ilegalnim oru�jem u Kosovo:

(�) Ove optu�be su veoma ozbiljne. Tvrdi se da su droga, oru�je, krijumčeranje cigareta bili regulisani od strane kompanije koju je otvoreno vodila vladajuća albanska Demokratska Partija, Shqiponja (...). Tokom 1996, ministar odbrane Safet Zhulali [navodilo se] da je zloupotrijebio svoj polo�aj da organizuje prevoz oru�ja, nafte i krijumčarenje cigareta. (�) Tvrdi se da baroni droge iz Kosova (�) neka�njeno operiraju u Albaniji, i većina transporta heroina i drugih droga preko Albanije iz Makedonije i Grčke, na putu prema Italiji, je organizovana od strane SHIK-a, tajne dr�avne policije (�). Obavje�tajni agenti su uvjereni da se lanac komande ovih kriminalnih radnji prote�e sve do vrha i nisu se kolebali da objave imena tih ministara u svojim izvje�tajima. [28]

Uprkos prisutnosti velikog kontingenta američkih trupa na albansko-makedonskoj granici od 1993, sa mandatom da prisile embargo, trgovini droge i oru�ja je bilo dopu�teno da prosperi�e. Zapad je ovome progledao kroz prste. Zarade od droge i nafte su se koristile za financiranje kupovine oru�ja (često u obliku direktne razmjene): " Sa isporukama nafte u Makedoniju (zaobilazeći grčki embargo) [1993-4.] se mo�e pokriti tro�ak heroina, kao sa isporukama kala�njikovih pu�aka albanskoj 'braći' na Kosovu." [29]

Sjeverni plemenski klanovi ili "fares" u Albaniji su isto tako razvili veze sa Italijanskim kriminalnim sindikatima. [30] Zauzvrat, ovi drugi su odigrali ključnu ulogu u krijumčaranju oru�ja preko Jadrana u albanske luke Dures i Valona. Početkom 1992, oru�ja koja su ulazila u Kosovo su bila prete�no malokalibarska uključujući Kalashnjikov AK-47 pu�ke, RPK i PPK pu�koautomate, te�ke pu�koautomate od 12,7 kalibra, itd.

Zarade od trgovine drogom su omogućile OVK da veoma brzo razviju silu od 30.000 boraca. Nedavno, OVK je nabavila savremenije naoru�anje uključujući protiv-avionske i protiv-oklopne projektile. Prema izjavi Beograda, neki fondovi su do�li direktno iz CIA-e "kroz takozvanu 'Vladu Kosova' sa sjedi�tem u �enevi u �vicarskoj. Njen biro u Washingtonu zapo�ljava kompaniju za javne odnose Ruder Finn--ozlogla�enu zbog svojih kleveta protiv beogradske vlade." [31]

OVK je isto tako nabavila elektronske sprave za osmatranje terena, koje im omogućuju da primaju NATO-vu satelitsku informaciju o pokretima Jugoslovenske Armije. Tvrdi se da se OVK-ov kamp za obuku u Albaniji "usredsređuje na obuku te�kim naoru�anjem--raketnim granatama, topovima srednjeg kalibra, kori�tenju tenkova i transportera, kao i komunikacija i komandi i kontrola." (Prema izvorima iz jugoslovenske vlade). [32]

Ove op�irne isporuke oru�ja OVK-u su usklađene prema geopolitičkim ciljevima zapada. Nije iznenađujuće da je internacionalna medija "zagluvljujuće tiha" na pitanju trgovine oru�jem i droge na Kosovu. Prema riječima izvje�taja Geopolitičkog Posmatrača Droge iz 1994: "rasturanje [droge i oru�ja] se jednostavno cijeni prema svojim geostrate�kim posljedicama (�). Na Kosovu, trgovina i krijumčarenje droge i oru�ja potpaljuje geopolitičke nade i strahove"� [33]

Sudbina Kosova je već bila pa�ljivo isplanirana prije potpisivanja Daytonskog sporazuma iz 1995. NATO je u�ao u nezdrav "brak iz interesa" sa mafijom. "Borci za slobodu" su postavljeni na poziciju, trgovina droge je omogućila Washington i Bonn da "financiraju konflikt na Kosovu" sa krajnjim ciljem destabilizacije beogradske vlade i potpune ponovne kolonizacije Balkana. Posljedica toga je uni�tenje cijele dr�ave. Zapadne vlade koje učestvuju u NATO operaciji snose punu odgovornost za smrt civila, osiroma�enje i etničkih Albanaca, i srpskog stanovni�tva, i lo�e stanje onih koji su bili brutalno iskorijenjeni iz gradova i sela Kosova kao posljedica bombardovanja.

Notes:

1. Roger Boyes and Eske Wright, Drugs Money Linked to the Kosovo Rebels, The Times, London, Monday, March 24, 1999.
2. Ibid.
3. Philip Smucker and Tim Butcher, "Shifting stance over KLA has betrayed' Albanians", Daily Telegraph, London, 6 April 1999
4. KDOM Daily Report, released by the Bureau of European and Canadian Affairs, Office of South Central European Affairs, U.S. Department of State, Washington, DC, December 21, 1998; Compiled by EUR/SCE (202-647-4850) from daily reports of the US element of the Kosovo Diplomatic Observer Mission, December 21, 1998.
5. "Rugova, sous protection serbe appelle a l'arret des raides", Le Devoir, Montreal, 1 April 1999.
6. See Alfred W. McCoy, The Politics of Heroin in Southeast Asia, Harper and Row, New York, 1972.
7. See John Dinges, Our Man in Panama, The Shrewd Rise and Brutal Fall of Manuel Noriega, Times Books, New York, 1991.
8. "The Dirtiest Bank of All," Time, July 29, 1991, p. 22.
9. Truth in Media, Phoenix, 2 April, 1999; see also Michel Collon, Poker Menteur, editions EPO, Brussels, 1997.
10. Quoted in Truth in Media, Phoenix, 2 April, 1999).
11. Ibid.
12. Geopolitical Drug Watch, No 32, June 1994, p. 4
13. Sean Gervasi, "Germany, US and the Yugoslav Crisis", Covert Action Quarterly, No. 43, Winter 1992-93).
14. See Daily Telegraph, 29 December 1993.
15. For further details see Michel Collon, Poker Menteur, editions EPO, Brussels, 1997, p. 288.
16. Truth in Media, Kosovo in Crisis, Phoenix, 2 April 1999.
17. Deutsche Presse-Agentur, March 13, 1998.
18. Ibid.
19. Daily News, Ankara, 5 March 1997.
20. Quoted in Boyes and Wright, op cit.
21. ANA, Athens, 28 January 1997, see also Turkish Daily News, 29 January 1997.
22. Brian Murphy, KLA Volunteers Lack Experience, The Associated Press, 5 April 1999.
23. See Geopolitical Drug Watch, No. 35, 1994, p. 3, see also Barry James, in Balkans, Arms for Drugs, The International Herald Tribune, Paris, June 6, 1994.
24. The Guardian, 25 March 1997.
25. For further details see Michel Chossudovsky, La crisi albanese, Edizioni Gruppo Abele, Torino, 1998.
26. Ibid.
27. Andrew Gumbel, The Gangster Regime We Fund, The Independent, February 14, 1997, p. 15.
28. Ibid.
29. Geopolitical Drug Watch, No. 35, 1994, p. 3.
30. Geopolitical Drug Watch, No 66, p. 4.
31. Quoted in Workers' World, May 7, 1998.
32. See Government of Yugoslavia at http://www.gov.yu/terrorism/terroristcamps.html.
33. Geopolitical Drug Watch, No 32, June 1994, p. 4.

Kosovski "Borci Za Slobodu" Financirani Od Strane Organizovanog Kriminala

Michael Chossudovsky 10. aprila 1999

Michael Chossudovsky
10. aprila 1999