Mjesec Dana Balkanskog Rata: Zaključni Račun
Uredni�tvo
21. aprila 1999
Prije mjesec dana predsjednik Clinton je iza�ao na nacionalnu televiziju da ka�e svojoj zapanjenoj javnosti za�to su SAD i njihovi NATO saveznici lansirali zračni napad protiv Jugoslavije. Čak i bez pretvaranja da se izvodi javna debata i rasprava o ovome, i bez odobrenja američkog Kongresa, Clintonova administracija je započela prvi NATO-ov rat protiv suverene dr�ave, i najveću vojnu akciju u Evropi poslije drugog svjetskog rata.
Jo� od incidenta u Tonkinskom Zalivu 1964--za kojeg se sada uop�te smatra da je bio američka provokacija--američki narod jo� nije bio tako brzo uvučen u rat protiv jedne nacije koja ne predstavlja direktnu prijetnju njegovom �ivotu i dobrobiti. Zaista, u svom televizijskom nastupu te srijede uveče 24. marta, Clinton je osjetio potrebu da svom narodu poka�e lokaciju Jugoslavije i područje Kosova na mapi Evrope.
Mjesec dana kasnije, �ta je postalo od obrazlo�enja datog za rat? �ta je SAD-NATO napad učinio za narod Jugoslavije, uključujući i etničke Albance sa Kosova? Kako se sada�nje bombardovanje zemlje poredi sa ograničenim ratnim objektivima, koje su Clinton i drugi zvaničnici SAD-a i NATO-a u početku objavili? I, sa borbenim jedinicama SAD-a na putu ka albanskoj granici sa Kosovom, i američkim zvaničnicima koji tra�e pomorsku blokadu Jugoslavije, kakve će biti dimenzije ratnog po�ara za mjesec dana od sada?
Te večeri u srijedu Clinton je opisao bombardovanje kao humanitarni čin namijenjen da primora predsjednika Jugoslavije Milo�evića da obustavi iskorijenjivanje kosovskih Albanaca, i prihvati takozvani mirovni plan koji je skrojen u Washingtonu. Tu nije bilo sugestije da bi srpski nacionalista Milo�ević, suočen ultimatumom da prihvati dominaciju Kosova od naoru�anih separatista Oslobodilačke Vojske Kosova, pod za�titom od 28.000 NATO-vih trupa, mogao da odgovori NATO-vom napadu sa pojačanjem svoje ofanzive protiv OVK-a, potpaljujući plamen etničke mr�nje i stvarajući masovne izbijegličke krize u tom procesu.
"Činiti" ni�ta, Clinton izljavljuje, bi rizikovalo "mnogo vi�e nevinog naroda da pogine ili da na desetine hiljada ljudi budu protjerani iz svojih kuća; to rizikuje da bi ovaj sukob mogao uključiti i destabilizirati susjedne zemlje."
Da je Clinton namjerio da prorekne posljedice ovih akcija koje je on najavljivao za Jugoslaviju, nije to mogao bolje izvesti. Stotine hiljada etničkih Albanaca, i nepoznati broj kosovskih Srba, su izbjegli sa popri�ta građanskog rata i zračnih napada, �to je i postalo od Kosova za nekoliko sedmica. Srpsko haranje po zemlji se takmiči sa SAD-NATO zločinima iz zraka, dok OVK, sa direktnom podr�kom Washingtona tra�i načina da iskoristi gu�vu za svoje nacionalističke interese.
NATO-vo ratovanje je destabiliziralo sve zemlje na Balkanu. Makedonija i Albanija su pretvorene u NATO-ve baze za napad na Jugoslaviju, dok su njihove oslabljene ekonomije i zaostale socijalne strukture dovedene do ruba propasti zbog navale izbjeglica. Albanija, koja je trenutno platforma za OVK i američke Apače helikoptere, je već u de fakto (neslu�benom) ratnom stanju sa Jugoslavijom.
Jadran je naprosto nakrcan flotama nosača naoru�anih krstarećim raketama i borbenim avionima, i čitavo Balkansko poluostrvo--uključujući Hrvatsku, Bosnu, Grčku, Tursku, Rumuniju i Bugarsku--samo �to nije uvučeno u sukobe.
A �to se tiče obima NATO-vog napada na Jugoslaviju, koji je u početku bio opisan kao ograničeni zračni napad na jugoslovensku protiv-vazdu�nu odbranu, skladi�ta nafte i radarske instalacije, on se sada pro�irio na sve �iru kampanju da se uni�ti ekonomska infrastruktura čitave zemlje. Već od prvih sati zračnih napada, zvaničnici SAD i NATO-a su shvatili da su se grdno prevarili, drastično potcijenjujući odlučnost srpskog re�ima da sačuva Kosovo i da uni�ti OVK, i precijenjujući sposobnosti OVK da se tome odupru. Od tada je jedna konstantna nit u njihovoj politici bila da isprave svoju gre�ku putem povećanja intenziteta vatrene sile koja se ispra�njava po narodu.
Evo kako je zračni napad bio opisan na početku rata i poslije prvog dana bombardovanja:
"Napadi bi počeli sa uni�tavanjem �to je moguće vi�e srpske protiv-vazdu�ne odbrane i onda bi napali te�ku oklopnu mehanizaciju na Kosovu. Većina ciljeva u srcu Srbije bi bila van određenja, ubla�ujući NATO-vu cjelokupnu prijetnju." (New York Times, 23. marta).
"Udar krstarećim raketama--sa brodova i podmornica kao i sa B-52 bombardera stacioniranih u Britaniji--mogu potrajati dan ili dva, nastavljajući sa zračnom kampanjom, uključujući američke i NATO mlaznjake, koji bi mogli potrajati dva do četiri dana ili vi�e, ka�u zvaničnici kojima je bio dostavljen izvje�taj o ovom planu" (New York Times, 24. marta).
"Američki vojni predstavnici su rekli da njihovi ciljevi uključuju raketne baterije, radarske instalacije i vojne komunikacione stanice na Kosovu, Beogradu i drugim ključnim područjima" (New York Times, 25. marta).
Objavljeno je da će tu biti noćnog bombardovanja, nastavljenog sa prekidima po danu. Jedan predstavnik Pentagona, koji nije htio da se imenuje zbog kontraverzne prirode njegovog predviđanja, je rekao da bi zračni napadi mogli trajati čitavih mjesec dana.
Trebalo je samo nekoliko dana srpske ofanzive i nezadovoljavajućih rezultata bombardovanja da takve izjave sudr�ljivosti učini neoperativnim i bezvrijednim. Bombardovanje centra Beograda je označilo početak rata, ne samo protiv srpskih vojnih snaga, nego protiv srpskog naroda. Slijedilo je bombardovanje fabrika, rafinerija nafte, mostova, čak i bolnica i �kola u udaljenim selima. Onda je do�lo do bombardovanja putničkog voza. S povećanom učestalo�ću, gađani su releji srpskih TV stanica, jer NATO ide na to da elimini�e sposobnost svog naroda da vidi učinak svoje politike na jugoslovenskom civilnom stanovni�tvu.
Čak ni etnički Albanci nisu izbjegli okrutnu sudbinu zapadnog "humanitarnog" rata. Tokom posljednje dvije sedmice bombardovana su naseljena susjedstva glavnog grada Kosova Pri�tine, kao i pokolj iz zraka od vi�e od 80 izbjeglica na putu za Albaniju.
Dugoročni impakt bombardovanja je skoro nepredvidiv. Stotine hiljada radnika je već ostalo bez posla, kao rezultat bombardovanja njihovih fabrika. Neprestani napadi na rezervoare nafte i rafinerije van većih gradova kao �to su Beograd i Ni�, stvaraju ekolo�ku katastrofu. Nuklearni stručnjaci upozoravaju da upotreba projektila sa razrijeđenim uranijumom, koji �iri radioaktivnu pra�inu udarom, prijeti zdravstvenom krizom koja bi mogla trajati generacijama.
Zračna armada je porasla sa 400 na 1.000 aviona, i na desetine hiljada dodatnih trupa, uglavnom američkih, su poslate u područje. Takva je situacija poslije prvog mjeseca rata. Sve indikacije upućuju na to da je sada�nji nivo uni�tenja samo uvod onoga �to slijedi.
SAD general Wesley Clark, glavnokomandujući u NATO-u, i njegovi civilni suparnici u Clintonovoj administraciji, koju vodi sekretar dr�ave Madeleine Albright, �estoko urgiraju NATO, zbog francuskog odbijanja, da odobri pomorsku blokadu jedine jugoslovenske luke u Crnoj Gori. Cilj toga je da se ugu�i dopremanje nafte u zemlju.
Takva mjera, uprkos poricanja od strane SAD i NATO političara, mo�e biti smi�ljena samo u cilju srozavanja stanovni�tva u jedno polu-varvarsko stanje. Mo�e li tu uop�te biti sumnje da, jo� jednom u ime mira i demokracije, Washington planira da stvori u Evropi jednu vrstu socijalne pusto�i koja je, prema procjeni, u Iraku uzrokovala smrt od oko 1,5 miliona ljudi, od kako je uspostavljen embargo nafte prije devet godina?
�to se tiče političkih posljedica pomorske blokade u odnosima između Rusije i Zapada, mo�e se sigurno predvidjeti da će buduće generacije gledati unazad ovakve mjere kao glavni korak na putu prema ratu.
Domaće ekonomske i socijalne posljedice rata u Americi su već počele da se pojavljivaju. Clinton tra�i od Kongresa da izglasa hitan zakon da odobri 6 milijardi dolara da bi se vodio rat do idućeg septembra. Mnogi u Kongresu predviđaju da će se tro�kovi rata popeti na vi�e od 10 milijardi dolara u tom razdoblju. Ovi tro�kovi, između 1 i 2 milijardi dolara mjesečno, ogromno nadvisuju Clintonove bijedne izdatke za obrazovanje, zdravstvenu za�titu, i druge socijalne potrebe. Neminovno će takvi masivni izdaci za rat ubrzati inflaciju i povisiti kamate, koje ubrzavaju tendencije prema recesiji ekonomije.
Broj Amerikanaca koji je uvučen u sukob se povećava, �to se vidi iz odluke da se pozove 33.000 rezervista. Ovo je samo prvi korak ka nepopustljivom pripremanju kopnenog rata. Već je vi�e od 4.000 američkih trupa koje pripadaju 82. Zračnoj Diviziji (82nd Airborne Division) poslato u Albaniju, da podupru operaciju od 48 Apača helikoptera unutar Kosova.
Washington u isto vrijeme tra�i da se uklone doslovno sva ograničenja kampanji bombardovanja. Naslovna strana New York Timesa je u ponedjeljak donijela članak sa naslovom--"NATO Ka�e da se Orijenti�e na Imovinu Srpske Elite"--to se kvalifikuje kao klasičan primjer iz Orwellovog newspeaka. Pretpostavka je da su NATO-vi planeri pa�ljivo usmjerili svoje bombe na imovine koje su drage Milo�eviću i njegovim političkim saradnicima. Međutim, jednom kada se taj članak pročitao, otkrilo se da Times pod takvim imovinama podrazumijeva čitavu ekonomiju Jugoslavije.
"U jugoslovenskoj dr�avnoj ekonomiji, skoro sva industrijska i ekonomska djelatnost se mo�e povezati sa Milo�evićevom vladom.... Poljoprivreda, nafta, tvorničke prerađevine, izvoz i uvoz je pod upravom prijatelja i kronija Gospodina Milo�evića, doslovno kao njihova privatna dobra, rekli su američki funkcioneri."
Isti članak je iznio zloslutno predskazivanje stepena ljudskog i materijalnog uni�tenja koje se sada priprema. Vrijedno je da se taj cijeli dio citira:
"Predsjedavajući glavnog general�taba (Joint Chiefs of Staff), Gen. Henry H. Shelton, je izjavio da NATO-vi politički lideri jo� nisu odobrili odabranu grupu ciljeva za jače napade. On je rekao da bi NATO-va avijacija mogla početi napadati takve ciljeve 'za nekoliko dana.'
"General Shelton je odbio da ka�e o kojim se ciljevima radi, ali visoko klasifikovani spisak sadr�ava dodatne industrijske i ekonomske objekte, prema izjavi jednog od va�nijih predstavnika američke administracije.
"Napadanje ovih ciljeva će donijeti mnogo veće rizike civilnih �rtava, i prouzrokovaće takvu vrstu ozbiljnih smetnji i prekida normalnog svakodnevnog �ivota običnih Jugoslovena, koje je NATO do sada poku�avao da izbjegne, rekao je taj predstavnik.
"Takvi napadi bi također mogli da omalova�e NATO-vo obrazlo�enje za bombardovanje: da oslabe vojne i policijske snage koje vr�e ubijanja na Kosovu, a ne ratovati sa narodom Jugoslavije.
"Uprkos tome, Pentagon i NATO tra�e načina da pojačaju pritisak na vladu Gospodina Milo�evića. 'Mi poku�avamo da podignemo cijenu sve vi�e i vi�e,' rekao je jedan va�niji predstavnik američke vojske."
Ovi citirani redovi jasno pokazuju da je poslije samo mjesec dana, rat dostigao stepen jedne smi�ljene kampanje terora i smrti protiv civilnog stanovni�tva. Kakve će u�ase donijeti iduće sedmice i mjeseci? Da li podizanje cijene na "vi�e i vi�e" zahtijeva upotrebu nuklearnog oru�ja? Koliko desetina hiljada du�a--srpskih, albanskih, evropskih, američkih--treba da se �rtvuje?
Ova neobuzdana �urba u rat, čiji opseg i posljedice niko ne mo�e predviditi sa ikakvom mjerom pouzdanosti--a najmanje one kolovođe u Washingtonu koji ga vode--je proizvod vladajuće elite čije su globalne ambicije dorasle samo njihovoj disorijentaciji i nepromi�ljenosti. Ni�ta ne pokazuje jasnije da vladajuće imperijalističke klase Amerike i Evrope nisu sposobne da vladaju. One uvlače narod Sjedinjenih Američkih Dr�ava i čitavog svijeta prema katastrofi.